U VRNJAČKOJ BANJI OTVOREN SKUP “TRENDOVI RAZVOJA 2023”
U prisustvu brojnih eminentnih predstavnika akademske zajednice, visokoobrazovnih i naučnih institucija svečano je otvoren tradicionalni, 29. skup TRENDOVI RAZVOJA. Od 8. do 11. februara u Hotelu „Fontana“ u Vrnjačkoj Banji pažnja naučne i stručne javnosti biće usmerena na temu novih izazova sa kojima se susreću univerziteti u zemlji i regionu. Skup je otvorila prof. dr Marijana Dukić Mijatović, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete Republike Srbije. Otvarajući skup prof. Dukić Mijatović pozdravila je sve prisutne u ime Ministarstva prosvete i ministra Branka Ružića. Ona je ovom prilikom da skup ‘Trend’ doživljava kao jednu od najeminentnijih naučnih konferencija na ovim prostorima i izrazila zadovoljstvo što se akademska i naučna zajednica odazvala u ovolikom broju jer ovakvi skupovi okupljaju naučnike i profesore, koji svojim naučnim radovima pomeraju granice. Zaključujući svoje izlaganje prof. Dukić Mijatović je istakla da su teme koje je Skup delegirao, pogotovo teme dualnog obrazovanja i državne mature izuzetno dragocene, značajne za naše društvo, državu i jačanje privrede. Na svečanom otvaranju skupa, kojim su predsedavali prof. dr Srđan Kolaković, dekan Fakulteta tehničkih nauka i prof. dr Boris Dumnić, prodekan FTN-a za razvoj i finansije, u ime Fakulteta tehničkih nauka prisutne je pozdravio prof. Kolaković istakavši tom prilikom tradiciju i značaj održavanja Skupa ‘Trend’ sa posebnim osvrtom na teme koje su izazvale važnost nivoa prisutnih. Profesor Kolaković je izrazio želju da se nakon Skupa donesu smernice i zaključci u kom pravcu treba da ide visoko školstvo Srbije.mNakon svečanog otvaranja uvodno predavanje na temu "Dualni model studija u visokom obrazovanju u Republici Srbiji, aktuelnosti i perspektive razvoja" održala je prof. dr Marijana Dukić Mijatović, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete. Tokom skupa „Trendovi razvoja“ biće predstavljen veliki broj radova, čak 102 naučno-stručna doprinosa razvoju visokog obrazovanja. Radovi će biti predstavljeni u sklopu plenarnih i poster sesija kao i dijalog termina. Radovi dolaze iz 9 zemalja (Srbije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovačke, Crne Gore, Bugarske, Francuske i Švajcarske), a pripremilo ih je ukupno 335 autora/koautora. Teme o kojima će se diskutovati su: DUALNI MODEL STUDIJA U VISOKOM OBRAZOVANJU, NOVI TRENDOVI I TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU, FINANSIRANJE VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA I OBEZBEĐENJE KVALITETA OBRAZOVANJA I ISTRAŽIVANJA, NAPREDNI ALATI I METODE U OBRAZOVANJU i SINERGIJA I POZICIJA UNIVERZITETA, NAUČNO-ISTRAŽIVAČKIH INSTITUTA I NAUČNO-TEHNOLOŠKIH PARKOVA. U okviru naučnog Skupa Trendovi razvoja održan je i Okrugli sto kome su prisustvovali državna sekretarka iz Ministarstva prosvete, rektori beogradskog i kragujevačkog univerziteta, dekani i prodekani 12 tehničkih fakulteta i direktori visokih škola iz Srbije. Na Okruglom stolu diskutovalo se o najaktuelnijim temama koje targetiraju akademsku zajednicu a tiču se državne mature i finansiranja visokoškolskih ustanova. Državna sekretarka u Ministartsvu prosvete, prof. dr Marijana Dukić Mijatović je istakla da je ovo ministarstvo otvoreno za dijalog i konstruktivne predloge koji će doprineti uspešnoj implementaciji državne mature u Republici Srbiji kao i prevazilaženju problema i poboljšanju sistema finansiranja visokoškolskih institucija. Konstruktivna diskusija i predlozi koji su izloženi tokom trajanja okruglog stola podržani su od strane svih učesnika i svakako će doprineti uređenju odnosa i postizanja napretka po predmetnim temama.
(Izveštaj marketing službe Fakulteta tehničkih nauka, Novi Sad)
0 notes
Rad u magacinu podrazumeva pravilno rukovanje robom koja se smešta u magacin do njene dalje distribucije. U magacinu se čuva roba široke potrošnje.
Ukoliko je priroda delatnosti takva da se u magacin odlaže raznorodna roba, magacioner mora voditi računa o njenom pravilnom sortiranju i odvajanju one robe koja nije podesna za čuvanje sa ostalom. Zapaljiva, lomljiva i roba podložna brzom kvarenju čuva se na poseban način. Magacioner je zadužen za prijem i izdavanje robe iz magacina o čemu vodi posebnu evidenciju.Poznavanje rada na računaru magacioneru omogućava lakše praćenje stanja robe u magacinu. Prema potrebi vrši popis robe u magacinu.
Kurs i obuka za Magacionere u svim gradovima Srbije, Crne Gore, Rebublike Srpske i BiH!
Aleksandrovac, Aleksinac, Apatin, Aranđelovac, Arilje, Babušnica, Bač, Bačka Palanka, Bačka Topola, Bački Petrovac, Bajina Bašta, Barajevo, Batočina, Bečej, Bela Crkva, Bela Palanka, Beočin, Beograd, Blace, Bogatić, Bojnik, Boljevac, Bor, Bosilegrad, Brus, Bujanovac, Čačak, Čajetina, Ćićevac, Čoka, Čukarica, Ćuprija, Despotovac, Dimitrovgrad, Doljevac, Donji Milanovac, Gadžin Han, Golubovac, Gornji Milanovac, Grocka, Inđija, Irig, Ivanjica, Jagodina, Kanjiža, Kikinda, Kladovo, Knić, Knjaževac, Koceljeva, Kosjerić, Kostolac, Kovačica, Kovin, Kragujevac, Kraljevo, Krupanj, Kruševac, Kučevo, Kula, Kuršumlija, Lazarevac, Lebane, Leskovac, Ljig, Ljubovija, Loznica, Lučani, Majdanpek, Mali Iđoš, Mali Zvornik, Malo Crnište, Medveđa, Merošina, Mionica, Mladenovac, Negotin, Niš, Nova Crnja, Nova Varoš, Novi Bečej, Novi Beograd, Novi Knjaževac, Novi Pazar, Novi Sad, Obrenovac, Odžaci, Opovo, Osečina, Padina, Palić, Palilula, Pančevo, Paraćin, Pećinci, Pelagičevo, Petrovac na Mlavi, Pirot, Plandište, Podunavci, Požarevac, Požega, Preševo, Priboj, Prijepolje, Prokuplje, Rača, Rakovica, Raška, Ražanj, Rekovac, Rožaje, Ruma, Šabac, Savski Venac, Sečanj, Senta, Šid, Sjenica, Smederevo, Smederevska Palanka, Soko Banja, Sombor, Sopot, Srbobran, Sremska Mitrovica, Sremski Karlovci, Stara Pazova, Stari grad, Subotica, Surdulica, Surdulica, Surčin, Svrljig, Temerin, Titel, Topola, Trgovište, Trstenik, Ub, Užice, Valjevo, Varvarin, Velika Plana, Veliko, Gradište, Vladičin Han, Vladimirci, Vlasotince, Voždovac, Vračar, Vranje, Vrbas, Vrnjačka Banja, Vršac, Žabalj, Žabari, Žagubica, Žitište, Žitorađa, Zaječar, Zemun, Zrenjanin, Zvezdara, Podgorica, Banja Luka, NIkšić, Budva, Ulcinj, Sarajevo, Skoplje
source
0 notes
Turistički promet u Republici Srbiji u periodu januar-novembar 2022. godine
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u periodu januar-novembar 2022. godine u Republici Srbiji boravilo je ukupno 3.582.681 turista, što je za 54 odsto više u odnosu na period januar-novembar 2021. godine, od čega je domaćih bilo 1.969.410 (34% više u odnosu na 2021.), a inostranih 1.613.271 (za 87% više nego u 2021.). U periodu januar-novembar 2022. godine ostvareno je ukupno 11.462.159 noćenja (što je za 37% više u odnosu na isti period 2021. godine), od čega su domaći turisti ostvarili 6.953.260 noćenja (39% više u odnosu na 2021. godinu), a inostrani 4.508.899 (+ 50%). Mereno brojem ostvarenih noćenja, domaći turisti tokom 11 meseci 2022. godine najviše su boravili u Sokobanji (739.415 noćenja, što je 53% više u odnosu na prethodnu godinu), zatim slede Vrnjačka Banja (658.078), Zlatibor (489.927), Beograd (454.086), Kopaonik, Kuršumlija, Lukovska Banja, Čačak, itd. Inostrani turisti su u periodu januar-novembar 2022. godine najviše konačili u Beogradu (2.440.704 noćenja ili 59% više u odnosu na prvih 11 meseci 2021. godine), zatim slede Novi Sad (357.682, +43%), Subotica (231.059), Zlatibor (137.538), Niš, Kopaonik, Vrnjačka banja, Banja Koviljača, itd. Računajući prema državama iz kojih su dolazili, najveći broj noćenja tokom 11 meseci 2022. godine ostvarili su turisti iz Rusije sa 528.514 noćenja, što je 149% više u poređenju sa 2021. godinom, zatim slede turisti iz Turske (399.955), Bosne i Hercegovine (317.793), Nemačke (229.036), Crne Gore, Severne Makedonije, Hrvatske, Kine, itd.
1 note
·
View note
Cene iznajmljivanja stanova skočile i do 50 % od dolaska Rusa, Novi Sad među traženim lokacijama Od početka ruskog napada na Ukrajinu, pored ljudi koji iz Ukrajine beže u strahu od rata, sve je veći broj Rusa koji napuštaju svoju zemlju. Kako su im mogućnosti za putovanje po Evropi, zbog brojnih sankcija ograničene, Srbija je jedna od destinacija do koje je jednostavno stići. Za sada su to najčešće ljudi sa poslovima koje je moguće raditi online, prenosi N1. Violeta kaže da je došla u Beograd krajem maja sa svojim suprugom.
"Mislim da je bezbedno ovde jer situacija u Rusiji je zaista luda, ne znamo šta da radimo, ne osećamo se bezbedno. Brinemo za one koji su u Rusiji, brinemo za naše živote jer ovde nemamo ništa, ni svoju kuću, bliske prijatelje ili rođake, oni su u Rusiji. Zaista brinemo i za njih i muškarce koji će biti mobilisani. Zaista ne znamo šta da radimo, bespomoćni smo", navodi ova Ruskinja.
Očekuje se da bi broj Rusa u Srbiji mogao da bude još veći od početka delimične mobilizacije.
"Ne plašim se mobilizacije, ali sam se uplašio da će da zatvore granice. Avionsku kartu sam kupio juče, pomogli su mi prijatleji, a platio sam je oko 500 evra. Ne znam koliko ću ovde ostati", rekao je jedan državljanin Rusije.
Iz agencija za nekretnine primećuju da je povećana potražnja nameštenih dvosobnih i trosobnih stanova.
"Moram napomenuti da je to uglavnom vezano za kompaniju u kojoj rade, jer ista povlači svoje poslovanje iz Rusije ili Ukrajine zbog nemogućnosti poslovanja. Takođe bih napomenuo da pored ruskih beležimo i isti, a u nekim slučajevima i veći broj turskih državljana koji se takođe povlače iz Ukrajine i to dela zahvaćenog ratnim dejstvima. U prvoj potražnji stanova ruski državljani traze kratkoročni najam stanova (od tri do šest meseci)", objašnjava Marko Jevtić, agent za nekretnine.
U drugim agencijama pojašnjavaju da je pojačana potražnja stanova uticala i na cenu iznajmljivanja koja je skočila i do 50 odsto. Osim u Beogradu Rusi idu i ka unutrašnjosti Srbije, a neke od traženih lokacija su Novi Sad, Vrnjačka Banja, Niš.
0 notes