Tumgik
#Jean-Luc Istin
Text
George A. Romeros “Die Nacht der lebenden Toten” in 4K und im Kino am 31. Oktober 2022
George A. Romeros “Die Nacht der lebenden Toten” in 4K und im Kino am 31. Oktober 2022
Der Horror-Meilenstein von George A. Romero kommt bald in in 4K-restauriert ins Kino und wird im Home Entertainment Bereich verfügbar gemacht. “Die Nacht der lebenden Toten” aus dem Jahr 1968 gilt als genreprägender Meilenstein. In der Info heißt es zum Event und zum Release: “Pünktlich zu Halloween kommt der schwarz-weiße Horror-Kultfilm am Montag, den 31. Oktober exklusiv in einer…
Tumblr media
View On WordPress
0 notes
haljathefangirlcat · 5 months
Text
Siegmund and Sieglinde in Twilight of the Gods by Nicolas Jarry, Djief, Jean-Luc Istin, Gwendal Lemercier, Olivier Héban, and Joël Mouclier
Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media
7 notes · View notes
lecturedesam · 2 years
Text
Terres d'ogon - Zul Kassaï
Terres d’ogon – Zul Kassaï
Auteur : Jean-Luc IStin Illustrateur : Kyko Duarte Titre : Terres D’ogon Date de parution : 9 novembre 2022 – Edition Delcourt EAN : 9782302089570 64 pages   Jean-Luc Istin nait le 1 août 1970 à Pontivy dans le Morbihan. En novembre 1997, sa première publication en tant que scénariste-dessinateur se fait au sein d’un collectif « BD-Clip » édité par Zone créative. Il crée alors 4 pages. En 1999,…
Tumblr media
View On WordPress
0 notes
labede · 2 years
Text
Tumblr media
Elfos T01 - O Cristal dos Elfos Azuis
Jean-Luc Istin Argumento
Kyko Duarte arte
Diogo Saïto cor
Soleil 2013
1 note · View note
alexlacquemanne · 2 years
Text
Juillet MMXXII
Films
Elvis (2022) de Baz Luhrmann avec Austin Butler, Chaydon Jay, Tom Hanks, Helen Thomson, Richard Roxburgh, Olivia DeJonge et Luke Bracey
Some Came Running (1958) de Vincente Minnelli avec Frank Sinatra, Dean Martin, Shirley MacLaine, Martha Hyer et Arthur Kennedy
Compartiment tueurs (1965) de Costa-Gavras avec Yves Montand, Jacques Perrin, Catherine Allégret, Pierre Mondy, Jean-Louis Trintignant, Simone Signoret et Charles Denner
Astérix : Le Domaine des dieux (2014) d'Alexandre Astier et Louis Clichy avec Roger Carel, Guillaume Briat, Lorànt Deutsch, Laurent Lafitte, Alexandre Astier et Alain Chabat
Les Figures de l'ombre (Hidden Figures) (2016) de Theodore Melfi avec Taraji P. Henson, Octavia Spencer, Janelle Monáe, Kevin Costner, Kirsten Dunst et Jim Parsons
L'Africain (1983) de Philippe de Broca avec Catherine Deneuve, Philippe Noiret, Jean-François Balmer, Jacques François et Jean Benguigui
Thor: Love and Thunder (2022) de Taika Waititi avec Chris Hemsworth, Tristan Hemsworth, Christian Bale, Natalie Portman, Tessa Thompson et Taika Waititi
Au bout du conte (2013) de Agnès Jaoui avec Agnès Jaoui, Jean-Pierre Bacri, Arthur Dupont, Agathe Bonitzer, Benjamin Biolay et Nina Meurisse
Le Fantôme du Bengale (The Phantom) (1996) de Simon Wincer avec Billy Zane, Kristy Swanson, Treat Williams, James Remar, Catherine Zeta-Jones et Patrick McGoohan
Les Dalton en cavale (1983) de Morris, William Hanna, Joseph Barbera et Ray Patterson avec Jacques Thébault, Roger Carel, Pierre Trabaud, Jacques Balutin et Pierre Tornade
Tous à l'Ouest (2007) d'Olivier Jean-Marie avec Lambert Wilson, Clovis Cornillac, Alexis Tomassian, Christophe Lemoine, Bernard Alane et François Morel
Les Amants du Capricorne (Under Capricorn) (1949) d'Alfred Hitchcock avec Ingrid Bergman, Joseph Cotten, Michael Wilding et Margaret Leighton
ARCA (2022) de Germain et Robin Aguesse avec Gilles Graveleau, Clémence Verniau, Gilles Arbona et Emmanuel Rausenberger
Astérix chez les Bretons (1986) de Pino Van Lamsweerde avec Roger Carel, Pierre Tornade, Graham Bushnell, Serge Sauvion : Jules César et Pierre Mondy
La Chatte sur un toit brûlant (Cat on a Hot Tin Roof) (1958) de Richard Brooks avec Elizabeth Taylor, Paul Newman, Burl Ives et Judith Anderson
Le Seigneur des anneaux (J. R. R. Tolkien's The Lord of the Rings) (1978) de Ralph Bakshi avec Michel Caccia, Jean Davy, Serge Lhorca, Bernard Dhéran et Georges Poujouly
Signé Furax (1981) de Marc Simenon avec Bernard Haller, Roger Carel, Jean-Pierre Darras, Michel Galabru, Paul Préboist, Jean Le Poulain et Michel Constantin
Séries
Le Coffre à Catch
#79 : CM Punk, MVP du catch ? J'CROIS PAS NAN ! - #80 : Bonne Année de Catch + Balls a disparu = ECW - #81 : Grosse Ambiance, C'est la Maladie, On a l'intro ! - #82 : Kofi Kingston : les Débuts Historiques !
Affaires sensibles
29 septembre 1957, l’accident nucléaire de Maïak ou le silence atomique soviétique - 10 juillet 1976 : La catastrophe de Seveso - 11 Septembre, l'avant (1) - Le 11 septembre 2001, le jour qui a changé le monde (2) - 9/11, l'après : la guerre contre la terreur (3)
Columbo Saison 13
Une étrange association
Commissaire Dupin
Les secrets de Brocéliande
The Grand Tour Saison 4, 3
The Grand Tour présente… Seamen - Spéciale Colombie : Première partie - Spéciale Colombie : Deuxième partie
The Rookie Saison 4
La vie et la mort - Cinq minutes - Dans la ligne de feu - Chaud bouillant
Spectacles
Jazz à Ramatuelle : Hugh Coltman (2018)
Henry Mancini and Friends (1980)
Livres
Les dents de la mer de Peter Benchley
Fairy Tail : Tome 1 de Hiro Mashima
Elfes, Tome 1 : Le Crystal des Elfes bleus de Jean-Luc Istin, Kyko Duarte et Saito
Kaamelott, Tome 6 : Le Duel des Mages d'Alexandre Astier, Benoit Bekaert et Steven Dupré
Astérix, Tome 16 : Astérix chez les Helvètes de René Goscinny et Albert Uderzo
Lucky Luke, Tome 24 : La Fiancée de Lucky Luke de Morris et Guy Vidal
La cage aux souvenirs de Pierre Mondy
Les aventures de Tintin, Tome 8 : Le Sceptre d'Ottokar d'Hergé
1 note · View note
balu8 · 4 years
Photo
Tumblr media Tumblr media
Elves, Vol 1  by Jean-Luc Istin,Nicolas Jarry,Kyko Duarte and Gianluca Maconi
Insight Comics
7 notes · View notes
hyperboreanchaos · 7 years
Photo
Tumblr media
Taken from: Ys la légende Art by: Dejan Nenadov Written by: Jean-Luc Istin
95 notes · View notes
homeoftheraindeer · 4 years
Text
Jean-Luc Nancy (intervju)
"Nema više zapada"
Vodila: Elena Cue
Elena Cué: Što smatrate najvećim izazovima s kojima se danas susreće filozofska misao?
Jean Luc Nancy: U filozofiji ništa nije dano. Nijedno značenje se ne može smatrati očitim. Na primjer, nije uopće moguće govoriti o “čovjeku”, “društvu” ili “znanosti” na način da te riječi određuju neku ili neke čvrsto identificirane realnosti. Izazov je upravo ne osloniti se na neki od već stečenih identiteta. Za filozofa ništa ne smije biti uzeto zdravo za gotovo. Unaprijed zamišljena i uspostavljena značenja moraju se konstantno revalorizirati, a nove mogućnosti otvarati.
Kako filozof može učiti društvo da misli na takav način kada je to samo to društvo anksiozno kao što je naše kada su u pitanju odgovori i istine na koje se ono može osloniti i čvrsto se za njih držati?
Upravo je takva nestrpljivost ono što može biti zamka. U određenom smislu nestrpljivost je u pravu: nema razloga da se čeka i uvjeti za dostojanstven život mogu se zahtijevati bilo kada. S druge strane, postoje opskurna i kompleksna pitanja na koje empatični ili “radikalni” odgovori, kako to volimo reći, mogu biti veoma opasni.  Recentni Brexit je dobar primjer: tek je završen referendum, a njegovi pristaše su već postali nervozni i počeli ga propitivati. Ili pak Podemos, koji je počeo veoma snažno, ali je ubrzo izgubio snagu umjesto da je ojačao. Nadalje, trenutna kompleksnost je rezultat sukobljenih “nestrpljivosti”: ona koju osjete oni koji su isključeni te ona nestrpljivost koju osjete oni koji se boje isključenja (srednja klasa); nestrpljivost ljudi koji traže sklonište (izbjeglice) i onih koji se boje da ne budu “pregaženi” od strane izbjeglica; također i nestrpljivost onih kojima nedostaje prijašnji poredak stvari protiv onih koji žele ubrzati dolazak budućnosti.
Danas je mnogo teže iznaći pravac nego što je to bilo u vrijeme radničkih borbi ili u vremenu kraha diktatura. Kako je Francova diktatura trajala toliko dugo kada je ogroman broj ljudi bio protiv nje? Zato što je to vrijeme bilo vrijeme društvenih transformacija i transformacije europskih ekonomija koje su rezultirale i transformacijom uvjeta koji su mogli pripremiti kraj diktature. Zašto su europski komunizam i socijalizam u krizi? Zato što su njihovi “motori” suviše stari. Moramo pronaći nove načine za novo stanje stvari u kojem su se tehnike, snage i očekivanja polako transformirale. I zapravo, ovo je stvar koja se mora raščistiti: strpljivost koja je aktivna nasuprot onoj pasivnoj. Nestrpljiva strpljivost i strpljiva nestrpljivost.
Često ste pisali o terorizmu, pogotovo nakon napada u Francuskoj. Što mislite o svemu tome?
Terorizam je kombinirani efekt dvije sile: one koja se odnosi na promjenu u dominaciji Zapada i one koja se odnosi na tvrdnju/obranu (eng. assertion) Islama, koji je vidio uništavanje svoje ravnoteže kolonizacijom I isto tako koji je doživio propadanje Otomanskog Carstva. Terorizam otkriva ekstremnu situaciju stvorenu velikim kontradikcijama između Zapadnog modela napretka i blagostanja te realnosti egzistencije u zemljama koje osjete svoju marginaliziranost i gdje su više klase ili kaste uspjele održati enormne razlike u bogatstvu i status, tj. moći.
U isto vrijeme, Zapada je slab u svojoj moći. On više ne vjeruje u vlastitu civilizaciju, preokupiran je vlastitom tehnikom te uočava kako kapitalizam napreduje i raste bez da smanjuje razlike u životnim standardima, dok niti jedna socijalistička ekonomija nije uspjela dugo izdržati (Sovjetska ekonomija bila je državni kapitalizam). Ustvari, nema više Zapada, i umjesto njega tu su tehno – ekonomski polovi moći čije su vidljive “glave” Sjedinjene Američke Države i Ne – Sjedinjene Azijske Države i čije se akcije te vlasništva pronalaze gotovo svugdje, a pogotovo kada postoji prilika da se negdje nešto iskoristi, odnosno da bude iskorišteno / eksploatirano. Europa više nema vlastitu konzistentnost i samim time je osuđena / podvrgnuta (eng. subjected) na ovu podjelu svjetskih sila.
A globalizacija…
Stoga globalizacija provocira / izaziva (eng. provokes) eksplozije, tragedije, društvene i kulturalne kolapse svih vrsta. Tijekom pet stoljeća vjerovali smo da su utopije ostvarljive i vjerovali smo u njihovu taštinu / zavodljivost (eng. vanity). Sad nam je zadaća da mislimo drugačije, da reflektiramo na naše mjesto u svijetu. To će dugo potrajati… stoljeća, ukoliko budemo energični… No, društva su oduvijek pokazivala da su sposobna prevazići znatne poteškoće.
Na što referirate kada govorite o “iznenađenju slobode”? Vjerujete li da smo slobodni, ili ne?
Sloboda nije nešto što posjedujemo ili pak neko pravo koje imamo na raspolaganju. Sloboda počiva u činjenici da naša egzistencija nije programirana i da sama (za sebe) mora pronaći svoj put. Međutim, ona to mora napraviti na način egzistencije koja je u svijetu koji ima svoje uvjete / okolnosti i limite. Mi nismo slobodni ukoliko to znači “ raditi što god hoćemo” i “ biti neovisan od svega “ zato što mi ovisimo o mnogo čemu, a ponajprije zato što naša je naša “ volja “ veoma često sačinjena od sklonosti, nada i čežnji koje dolaze odnekud drugdje. Razumjeti što to znači je početak oslobađanja. I zbog toga možemo reći da nas sloboda iznenađuje; zbog toga što tada otkrivamo da “ postoji “ još nešto pored onoga za što smo mislili da je očito.
Na primjer: postanem bolestan i više ne mogu obavljati svoj posao, ali mogu vidjeti / doživjeti svoje stanje kao iskustvo; iskustvo koje mi rasvjetljava poziciju da nisam u stanju kontrole nad svim mojim odlukama ili preferencama. Ponekad, oboljenje daje lekciju onima koji su u dobrome zdravlju.
Možete li objasniti na koji je način patnja prilika za proširenje slobode?
To nije ono što govorim… i iznad svega ja ne govorim da je to ikakva prilika. Patnja nije preferabilna okolnost, to je prilika za pobuniti se, pogotovo za pronaći načine kako se buniti – u najboljem slučaju. Drugim riječima, koja je svrha svega toga? Svakako da je cilj ne više patiti, ali čak i to mora biti definirano. Dugo vremena, cilj je bio temeljen u riječi komunizam ili socijalizam. Ali ti koncepti se nikada nisu istinski ostvarili, osim u svojoj Sovjetskoj formi, no ta forma je propala.
Zašto je propala?
Ta analiza još uvijek nije urađena, ili barem ne dovoljno zadovoljavajuće. Umjesto da pogledaju dublje u problem, komunisti su sretni da samo optužuju prljavi kapitalizam koji je uništio svaku ideju o poštenom društvu zamijenivši je onom potrošačke slobode. Oni se bune protiv nepravde, ali ne znaju gdje se Pravda nalazi. Na primjer, danas često čujemo kako se govori o univerzalnom minimalnom dohotku. Isprva se to čini kao poštena i dobra ideja, ali to je ujedno i veoma opasna ideja s obzirom da doprinosi da mnogi ljudi ostanu na minimumu. Istina je da danas, kako bi stvarali, najprije moramo misliti. I moramo vrištati, također. Brexit je bio plač upomoć onih koji su bili tretirani s prijezirom od strane vladajućih klasa u Europi. Mi moramo slušati taj zov upomoć. Ali što od toga mi moramo razumjeti? To je ono što ostaje da bude promišljeno.
U vašoj knjizi “ Dekonstrukcija Kršćanstva “ govorite o religiji u današnjem svijetu. Možete li mi reći malo više o tome?
Ona nije o razbijanju ili uništavanju, već o rastavljanju ili pak o de – strukturiranju građevine da se pokaže od čega je sačinjena. Bitno za naglasiti je to da Kršćanstvo nije sačinjeno od religije. Ono je stvoreno od “fine” (eng. profound) mutacije mediteranske humanosti kada je trebala da nastane / iznikne iz antičkoga svijeta; koji je bio svijet limita, konačan svijet i ono što bismo mogli nazvati de – finiranim. Posvuda su bili bogovi s preciznim funkcijama, pravilima po kojima se moraju ravnati, modelima koje moraju imitirati i fiksnim horizontima. U jednom trenutku sve se to rasulo. Nedvosmisleno, s dolaskom Rimskog Carstva vidjeli smo prvu “globalizaciju” – u kojoj je došlo do raskida s fiksnim teritorijima te fiksnim pozicijama ( kao što su čovjek – rob). Tada je počela žudnja i obećanje za beskonačnim. To postignuće je prouzrokovalo promjeno u civilizaciji; kultura i društvo su dali maha velikim avanturama modernoga svijeta sa svim svojim rizicima.
S tom dekonstrukcijom Kršćanstva, do kakvih ste specifičnih zaključaka došli?
Prvi zaključak je ujedno I najvažniji: ta “fina / sublimna” transformacija kulture koja je osvanula s pojavom Kršćanstva je bila raskid s religijom kao idolatrijom, kao praznovjerjem; prema jednom kozmološkoj viziji s beskonačnim horizontom. Univerzalno, “totalno” Kršćanskog katoličanstva znači, iznad svega, bez – granično: bez idola, a umjesto toga otvorena beskonačnost. Tu je također i energija za “ nešto poduzeti “: mi možemo i moramo transformirati sebe same; a posljedično s tim transformirati i svijet – beskonačno – (u smislu stalnog pokušavanja, tj. procesa.) kršćanstvo je materijaliziralo sebe kao humanizam, kao kapitalizam i kao tehnološki napredak. To sve postaje problematično i opskurno, ali mi uvijek gledamo prema beskonačnom. ( I ) religija kao kolektivna točka referencije je nestala iz Zapada.
Drugi zaključak je upravo suprotan: ako je Kršćanstvo preuzelo poželjnu (eng. imposing) religijsku formu koju je nosilo stoljećima, to je zato što su izvjesnosti i reference na kojima je temeljena uvijek poželjne i usto veoma poželjne. Onda su tu oni koji prisvajaju te reference da pridaju / stvore značenje kao instrument moći, kao ideal ljepote ili kao zadovoljenje ( eng. gratification) misli; i oni koji ( začudno, oni su nekada isti / istovjetni) traže reprezentacije, slike i legende kojima se mogu izručiti. Ateizam je u nemogućnosti da razriješi mnoge dvojbe. I to je sramota zbog toga što je religija kao uvjerenje nedostatak slobode, izuzev mistika i velikih duhovnih ljudi koji su, s druge strane, pomogli mnogim religijama da se razviju i da evolviraju.
Za kraj, razgovarajmo o umjetnosti. Na koje načine poimate da je značenje suvremene umjetnosti različito od tradicionalne umjetnosti?
Tradicionalna umjetnost je bila povezana s mogućnošću reprezentacije istine – religiozne, političke ili herojske istine; istine percepcije, senzacije ili osjećaja. Moderni svijet vidi istinu kao beskonačan proces potrage. Ne postoje stabilne i pristupljive figure ili forme; čak niti u onome što je umjetnosti bila u stanju proizvesti u pogledu formi koje nazivamo apstraktnima ili bojama bez precizne forme (Rothko, Newman, Pollock). Cjelokupna kultura biva izmišljena tamo gdje značenje umjetnosti biva sve više opskurno, upravo iz razloga što se više ne radi o reprezentiranju danih istina.
Što bi to značilo?
Značenje umjetnosti je, u određenom smislu, nužno enigmatično i nedostižno, zbog toga što ne dozvoljava samome sebi da bude formulirano u tj. pomoću jezika. Pomislite na glazbu: sa dvanaest tonalnom glazbom, serijskom glazbom, elektronikom, jazzom, rockom i miksevima tonalne i atonalne glazbe, naša panorama zvukova se značajno promijenila (kao i naš vizualni pejzaž, ali zvuk ima snažniju senzualnu penetraciju; pomislite na elektrifikaciju, techno, rap, slam, etc.). Mi tražimo nove senzibilitete i to, naravno,  nosi svoje rizike. Tražimo one senzibilitete i enigme čula koje postaju / koje imaju mogućnost da postanu naše.
23 notes · View notes
Photo
Tumblr media
Alice Matheson #4: Wer ist Morgan Skinner? von Stéphane Betbeder und Federico Pietrobon ist eine Zombie-Graphic-Novel-Reihe, welche ursprünglich von Jean-Luc Istin erschaffen wurde. Während einer beginnenden Zombie-Apokalypse versucht die Krankenschwester und Serienmörderin Alice Matheson, welche im St. Mary’s Hospital in London als Todesengel unterwegs ist, ihre eigene Vergangenheit zu erforschen.
0 notes
nocheamericanaweb · 7 years
Text
Elfos #3: Convergencia
Elfos #3: Convergencia
http://lanocheamericana.net/yermo-ediciones/elfos-3-convergencia.html
0 notes
inge-universe · 4 years
Photo
Tumblr media
Jean-Luc Istin , Eric Lambert , Bruno Stambecco , Kris Desaeger Merlijn - Boek 1 - De woede van Ahes Inhoud: De oude tradities van de Keltische goden doven langzaam uit. Het volk vergeet ze en kiest voor de enige God (het christendom). Maar de godin Ahes probeert hier een stokje voor te steken en beraamt een plan. Ze geeft de luchtgeest Elaum de opdracht een maagd te bezwangeren zodat deze een redder baart die de vroegere gelovers weer terug brengt naar de Keltische goden. Mijn mening: Ik heb altijd een interesse gehad in Excalibur en Arthur legendes. Merlijn niet uitgesloten. De kans was dus groot dat ik deze serie leuk zou vinden. Dit eerste deel heeft er zeker voor gezorgd dat ik de rest ook wil lezen. Leuk om te lezen over de geboorte van Merlijn en zijn jeugd. Ik wil er zeker meer van weten. De tekeningen zijn ook erg mooi. Fantasy achtig en mooie kleuren. De draak #afang is prachtig. Dus kom maar op met de rest van de serie. #jeanlucistin #ericlambert #brunostambecco #krisdesaeger #merlijn #avalon #excalibur #druid #merlijnlambert #strip #stripalbum #stripslezen📖📚📖👬 #stripboekenverzameling #stripslezenisleuk #ahes #afang https://www.instagram.com/p/CD8182YA6ay/?igshid=1hlhx7ha2ob3m
0 notes
labede · 7 years
Photo
Tumblr media
Le sang du dragon T04 - L'Enchanteur Iweret       
Jean-Luc Istin (Scénario)     
Guy Michel (Dessin)
Sandrine Cordurié (Couleurs)
Soleil Productions (Soleil Celtic) - 2009
0 notes
Text
Books based on/inspired by Norse Mythology
As some of you already know, I'm writing my MA thesis on "Norse Mythology in popular literature, with an emphasis on children's and YA literature" (current working title).
Here's a list of books that have been recommended to me by my friends and followers, sorted by language (not nationality of the author!). I'm still looking for more Icelandic, Swedish and German books. If you know anything, please let me know!
 Danish:
Madsen, Peter: Ulven er løs.
Olsen, Lars-Henrik: Erik Menneskesøn.
Sølvsten, Malene: Ravnenes hvisken.
Teller, Janne: Odins ø.
 English:
Armstrong, Kelley und Marr, Melissa: Loki’s Wolves.
Cromwell, Bernhard: The Last Kingdom.
Day George, Jessica: Sun and Moon, Ice and Snow.
Durst, Sarah Beth: Ice.
Ember, Julia: The Seafarer’s Kiss.
Farmer, Nancy: Sea of Trolls.
Gaiman, Neil: American Gods.
Gaiman, Neil: Norse Mythology.
Gaiman, Neil: Odd and the Frost Giants.
Garner, Alan: The Weirdstone of Brisingamen.
Harris, Joanne: The Gospel of Loki.
Harris, Joanne: Runemarks.
Jones, Diana Wynne: Eight Days of Luke.
Pattou, Edith: East.
Paulson, Ingrid: Valkyrie Rising.
Simner, Janni Lee: Thief Eyes.
Riordan, Rick: Magnus Chase and the Sword of Summer.
   French:
Istin, Jean-Luc: Le Crépuscule des dieux.
 German:
Blazon, Nina: Silfur – Die Nacht der silbernen Augen.
Gerdom, Susanne: Projekt Armageddon.
Hennen, Bernhard und Corvus, Robert: Die Phileasson Saga – Nordwärts.
Jager, Jennifer Alice: Witches of Norway 1: Nordlichtzauber.
Schaumlöffel, Anette: Die vergessenen Götter.
 Icelandic:
Sigmarsdóttir, Sif: Freyju saga – Múrinn.
 Norwegian:
Moen Halsve, Mari: Halvgudene.
Oldertrøen, John Olav: Isilds vrede.
Pettersen, Siri: Odinsbarn.
Tornes, Tonje: Hulder.
 Swedish:
Hildebrandt, Johanne: Freja.
170 notes · View notes
balu8 · 4 years
Photo
Tumblr media Tumblr media Tumblr media
Elves #1 by Jean-Luc Istin, Nicolas Jarry and Kyko Duarte (A/C)
Insight Comics
23 notes · View notes
hyperboreanchaos · 7 years
Photo
Tumblr media
Taken from: Ys la légende  Art by: Dejan Nenadov Written by: Jean-Luc Istin
(enlarge for full glory)
35 notes · View notes
desmondag · 5 years
Text
Alice Matheson (Tome 1 à 3), quand Dexter rencontre des zombies !
Alice Matheson (Tome 1 à 3), quand Dexter rencontre des zombies !
Nouvel article BD aujourd’hui avec Alice Matheson ! Cela faisait un moment que je me questionnais sur cette série mélangeant une anti-héroine du style de Dexter dans un monde où les morts se relèvent. Grâce à la médiathèque de ma ville j’ai pu tester cette BD au pitch intéressant, mais vaut-elle vraiment le coup d’être découverte ? Nous allons le savoir tout de suite !
source
(more…)
View On WordPress
0 notes