○

Nisam unutar vremena,

niti sam potpuno izvan njega.

U neprekidnom toku jednog ogromnog trenutka sam,

svaki oblik kao da je usklađen sa bojom čudnog sna,

čak ni pero koje leti na vjetru nije toliko lagano kao ja.

Moja glava je beskrajni mlin koji melje tišinu.

Osjećam svijet ukorjenjen u meni,

plivam usred tame.

§M

Beskrajni plavi krug a u njemu jedno veliko "svejedno".

Tišina

Čula sam tišinu.

Čula sam svaki njen šapat, sve njene glasove koji su mi govorili da legnem sa njima u beskrajni mrak. Obećali su mi dodire melankolije, užitke koje mi bijedni život nikada neće pružiti.

"Nemaš se čega odreći, nemaš čime napojiti tu apsurdnu dušu. Pridruži se nama umjetnicima beznađa, prljava dušo.", kroz jecaje čuh njihovu ugašenu bol.

Šake sam opteretila tišinom i  progutah je u sekundama koje sam mjerila danima.

Svaki zalogaj sam zaljevala svojom beskorisnom  egzistencijom,

svaki nagon nagon na povraćanje sam suzbijala nadom da nakon ovoga bol prestaje.

Nestalo je.

Krici, bol, vapaji koji mole za spas.

Tišinu više ne čuh, jer eto, postadoh ona. Postadoh njen glas, umjetnik beznađa koji je bio previše krhak za svijet bez nje.

.. ali je također znao da sve duguje Jedinome i da su dug i obaveza prema Njemu beskrajni.

Tarik Ramadan, Stopama Božijeg Poslanika

10/5/2024 ⚓️

"samo na plaži, izgledalo je kao da je onaj bijeli pijesak vanjski rub Zemlje. S druge strane započinjao je beskrajni, ljubičastoplavi prostor neba. Svukao sam se. S prvim zamahom u vodi činilo mi se kao da plivam u svemir."

-Carsten Jensen, Mi, utopljenici: ⭐️⭐️⭐️⭐️

REČNO PUTOVANJE

Bila jednom reka, tiha i nežna, koja je tekla kroz zelene doline. Nije imala ime, nije imala početak ni kraj, samo beskrajni tok koji se protezao kroz prirodu. Reka je prolazila pored cvetnih livada, gde su leptiri igrali u ritmu njenih talasa. Ponekad bi se širila, poput zagrljaja, ponekad suzila, kao da šapuće tajne. Sunce se ogledalo u njenim vodama, a mesec joj je noću pevao uspavanke.…

View On WordPress

SVe (n)ove godine

Sad, dok sjedim u svojoj ludnici, sa svojim divnim budalama, koje mi ne žele nikakvo zlo, samo dobro od mene očekuju, prisjetim se da je večeras 31. decembra i da bih, k’o fol, trebao slaviti Novu godinu. S kim? S čim? Još nisam uveo praksu skrivanja piva u kereću kućicu, pa i ne skidajući se, opružim se po krevetu i sam sebi želim da mi 1999. bude bolja, puno bolja… i dumam o svim onim proteklim novogodišnjim noćima.

SARAJEVO, BiH, 1969.

Na novootvorenoj Skenderiji se održavao Rock-maraton, a ja sam, žgepče od četrnaest godina, kao Alisa u zemlji čuda, presretan što imam petohiljadarku u džepu, osjećaj slobode u srcu, praznio plastične čaše pive, slušao Čičke, gledao Širaza Muftića kako slika nekakav nadrealistički mural, “plesao” u disko-klubu, ponosno mahao svojom dugom kosom i bio usamljen u gomili. Ujutro – imaš šta vidjeti: snijeg je napadao više od metra. Od Skenderije do moje kuće (nekih petsto metara udaljene) trebalo mi je više od dva sata hoda kroz prtinu. Baka me je dočekala vrelim dlanovima na promrzlom licu: “Trebao si se javiti, brinuli smo se za tebe”; a djed je otfrknuo: “Nedostaje mi pet hiljada iz novčanika, znaš li ti, mali, šta o tome?” Sretna Vam Nova godina, bako i dedo!

SARAJEVO, BiH, 1970-1989.

Čini mi se da su sve bile iste: divlje pijanke po stanovima imućnijih roditelja, koji su za tu priliku otišli na Jahorinu, neizbježna ruska salata, škripavi gramofoni sa izgrebanim pločama, kratkotrajna dahtanja (“ma šta ti je, jesi ti lud”) u pokrajnim sobama, beskrajni telefonski pozivi u ponoć, svađe i mirenja, ljubavi i ljubomore, smrad ispovraćanih klozeta, kiselkasti vonj otvorenih, a neispijenih flaša vina, teški, junferski mamurluci, kokuzluk i depresija, jer svi će sad otići kući, a ja u Korzo, izljubiti se s konobaricom Radom, ona će narezati pečenja što je donijela iz Han-Pijeska, a ja ću kunjati u ćošku, sam… Sretna Ti Nova godina, Rado!

SARAJEVO, BiH, 1989.

Nema više prijepodnevnih pijanki, onih šupljih priča: “Ma, vala, ne ide mi se nigdje”, “Jebe mi se, svaki dan mi je Nova godina”, rastaljivanja za piće i mezu, svađe s pikanama, koliko da se potroši na alkohol, a koliko na ostala sranja… Oženjen sam čovjek, a prije jedanaest dana mi se rodila kćerka: nisam više sam! Sjedim pored kreveca svoje Nevene i duh ljubavi pritišće naš stan; svako malo se naginjem da je otkrijem ili da je pokrijem, samo da se uvjerim da je tu, da živi to malo biće koje me je napravilo tatom… Volio bih beskrajno voditi ljubav sa svojom ženom, ali ona, kao, još nije “zarasla” od poroda… Svejedno: Sretna Ti Nova godina, Nevena!

SARAJEVO, BiH, 1990.

Prije nekoliko dana sam kupio kravatu od svog prijatelja Nijaza Dizdarevića Bunje, a onda skontao da nemam uz šta da je nosim, pa sam bio primoran da kupim prvo odijelo u životu. Za novogodišnje veče sam bio gost na TV-u kanal 3. Upicanio se k’o lampa, odvratno trijezan: voditelj me provocira da pričam o svom “boemskom” životu (što znači o mom jadu i bijedi), a ja odgovaram da je sve to iza mene, da ja imam samo dva ženska bića na svijetu koje volim: ženu i kćerku. Kroz žutu, kao šlajm gustu, maglu se nestrpljivo vraćam kući i očekujem ženin komentar… Kaže da je prespavala. I opet zaspa. Stan mi je ukrašen kao Katedrala i ja čekam dvanaest sati da navijem pjesmu Johna Lennona: “We wish you Merry Christmas and Happy New Year…”, a Dijana se budi i njeno,

inače prelijepo, lice se ružni od zlovolje: “Moraš li uvijek izigravati budalu?” Najednom me ona ponosna kravata guši i pošto se, opet sam, sjargam u Dom pisaca, gdje me niko ne treba… Sretna ti Nova godina, Dijana!

SARAJEVO, BiH, 1991.

Nema podataka.

SARAJEVO, BiH, 1992.

Izbrisano iz sjećanja.

SARAJEVO, BiH, 1993.

Nije se imalo šta slaviti.

PARDEVILLE, WI, U.S. A, 1994.

Trebala je to biti Nova godina našeg Novog života, u Novom svijetu, ali, uprkos najboljim željama naših domaćina, Ivana i Marije Rabotski, biće to godina jednog klupka ljubavi i mržnje, koje će se odmotati do kraja. Iako sam, opet, sam: sretna vam Nova godina, Ivane i Marija.

DODGEVILLE, WI, U.S.A., 1995.

Moja Amerikanka je u petom mjesecu trudnoće. Dobili smo poziv od naših prijatelja, Nenada i Indire. Amerikanka se ibretila koliko možemo popiti, a bila i zavidna, jer za vrijeme trudnoće ona nije pila. Kad smo se, u rano jutro, vratili kući, vodili smo ljubav bjesomučno, baš kao da smo slutili da ćemo i ja i ona, uskoro, ostati sami. Sretna vam Nova godina, Nenade i Indira.

DODGEVILLE, WI, U.S.A., 1996.

Vraćam se s posla, iz fabrike: Nova godina je uveliko prošla – već je jedan sat po ponoći. Kuća nam je ukrašena kao Katedrala; ja vadim pivo iz fižidera, naginjem se nad krevet svoje kćerke Vesne i udišem njen slatki dah. Poljubio bih je, ali neću da joj remetim san. Sjedam u “living room” i tiho, tiho navijam ploču John Lennona: “We wish you Merry Christmas and Happy New Year…” Iz spavaće sobe se čuje: “Turn off the music, you maniac. I have to work tomorrow.” (“Ugasi muziku, manijače. Valja mi raditi sutra.”) Sretna ti Nova godina, Janette!

MADISON, WI, U.S.A. 1997.

Sjedim sam u sobi, slušam traku Indexa i sjećam se kako si mi jednom, kad sam te pitao zašto ih voliš, rekla: “Tata, kad slušam tvoje Indexe, ja sanjam u koloru.” Sretna Ti Nova godina, Vesna, sretno Ti sve, moj dragi, dragi Zeko…

SARAJEVO, BiH, 1999. Još se ne zna.

Kulturni fenomen i hit muzička serija, „Glee“, katapultirala je grupu relativno nepoznatih lica među međunarodne superzvezde i do temelja potresla pop kulturu. Serija koja je pokrenula novu eru prihvatanja takođe je bila opterećena ekstremnim razaranjem iznutra. Beskrajni skandali, tabloidni tračevi i fatalne tragedije mučile su zvezde u usponu u onome što je trebalo da bude najradosnija serija na televiziji. Sada kanal ID povlači zavesu na „Glee“ da bi istražio surovu stvarnost slave u trodelnoj limitiranoj seriji, „Cena serije GLEE“, koja […]

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/najavljujemo/cena-serije-glee-dokumentarac-koji-nedeljom-u-22h-stize-na-tlc-kanal/

Putin: Ukrajina je započela rat, a mi smo upotrijebili silu da ga zaustavimo

Ruski predsjednik Vladimir Putin obraća se zastupnicima oba doma parlamenta, Državne dume i Vijeća federacije. Nekoliko dana prije prve godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu, Putin govori o ratu i trenutnoj situaciji u Rusiji, kao i o ekonomskoj i socijalnoj politici. Ove godine nisu pozvani strani novinari     Vladimir Putin kaže da je Rusija trenutačno u 'vrlo teškom' razdoblju i da današnje obraćanje održava u 'vrlo teškom kontekstu'. U pokušaju da obrani svoju 'specijalnu vojnu operaciju' u Ukrajini, ruski predsjednik dalje kaže da ruske trupe jamče sigurnost na 'povijesnim područjima' zemlje. Optužio je zapad i NATO da su javno govorili o isporuci nuklearnog oružja Ukrajini prije ruske invazije. Kazao je da zapad da 'igra prljavu igru' s ljudima i s Ukrajinom. Spomenuo je Jugoslaviju, Irak i Siriju te 'stoljeća kolonijalizma i diktature'. Rekao je da je zapad prevario vlastiti narod 'potpuno neprincipijelnim lažima' o tome što se događa u Donbasu. Ruski predsjednik kaže da je Moskva otvorena za dijalog sa zapadom i za jednak sustav sigurnosti, ali 'dobivali smo nepoštene odgovore' i konkretne akcije za proširenje NATO-a i postavljanje novih proturaketnih sustava u Europi. Kaže da je 'cijeli planet prošaran' američkim bazama, da imaju stotine vojnih baza diljem svijeta. Ponovio je staru tezu da je NATO postavljao i biološke laboratorije na ruskim granicama. Govorili su 'odvratne laži' kada su spominjali sporazume iz Minska, kaže Putin, referirajući se na sporazume iz 2014. i 2015. s ciljem prekida vatre između ukrajinske vlade i separatista koje podupire Rusija na istoku Ukrajine. Rekao je da je u veljači 2022. 'sve bilo pripremljeno' za akciju Kijeva na Donbas, 'potpuno suprotno dokumentima koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a'. Putin about the war in #Ukraine: - We did everything to solve the problem by peaceful means, but another scenario was being prepared behind our backs - The war began "for the sake of protecting people on our historical lands and eliminating the threat of the neo-Nazi regime" pic.twitter.com/qItFi9EC2w — NEXTA (@nexta_tv) February 21, 2023 'Ponavljam, oni su započeli rat, a mi smo upotrijebili silu da ga zaustavimo', rekao je Putin, dodajući da je cilj zapada neograničena moć, te da je Sevastapolj očito sljedeći cilj nakon Donbasa. Putin zamjera zapadu 'beskrajni niz optužbi protiv Rusije' na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu i kaže da je 'zapad pustio duha iz boce', te je kriv za ratove i višestruke državne udare. Održao je potom lekciju iz povijesti, spominjući nacističku Njemačku kojoj je 'zapad otvorio vrata', kao što je podržao i 'protudržavni udar' u Ukrajini 2014. Kaže da je jedna od postrojbi ukrajinske vojske nazvana po njemačkoj nacističkoj jedinici i da 'oni na vlasti odlučuju zatvoriti oči pred tim.' Kaže da će zapad koristiti bilo koga - teroriste, naciste, 'čak i samog vraga' - kako bi se borio protiv Rusije. Tvrdi da je ukrajinski narod postao 'taoc svojih zapadnih gospodara' koji su okupirali zemlju u političkom, gospodarskom i vojnom smislu. On kaže da 'režim ne služi njihovim nacionalnim interesima, služi interesima stranih sila.' Kaže da zapad pokušava lokalni sukob pretvoriti u globalni i 'mi ćemo reagirati na odgovarajući način'. 'Govorimo o postojanju naše zemlje', poručio je.   Gromoglasni pljesak za 'zaštitu djece od degeneracije' Putin se u svom govoru, uobičajeno, dotaknuo i LGBT prava. Ustvrdio je da se na zapadu 'čak i pedofilija najavljuje kao normalna stvar', a citirao je i medijska izvješća o tome da Anglikanska crkva razmatra rodno neutralne izraze za Boga. Na zapadu se priznaju i istospolni brakovi. 'To je u redu. Ljudi su odrasli. Imaju pravo živjeti svoje živote. U Rusiji smo uvijek vrlo tolerantni po tom pitanju', kazao je, dodajući da Sveto pismo ipak spominje brak između muškarca i žene. 'Obitelj znači zajednicu između muškarca i žene', rekao je Putin i dodao da 'tako kažu sveti tekstovi svake religije na Zemlji'. 'Ali Zapad sumnja u te svete tekstove... Moramo zaštititi našu djecu od degradacije i degeneracije - i hoćemo', kaže Putin. Uslijedio je gromoglasni pljesak. Zahvalio je ruskim oružanim snagama. Kaže da je previše ljudi i jedinica uključeno da bi ih sve imenovao. Hvali majke, supruge, liječnike, medicinske sestre, željezničare, inženjere, poljoprivredne radnike za njihovu ulogu u pomaganju ratnih napora. Zahvalio je i 'vojnim novinarima' koji, kako kaže, 'riskiraju svoje živote kako bi rekli istinu cijelom svijetu'.     Posebnu zahvalnost izraziti je građanima regija Luhansk, Donetsk, Herson i Zaporižja. 'Vi ste sami odredili svoju budućnost. Izabrali ste, unatoč prijetnjama nacista. Pored vas su se odvijale vojne akcije, a vi ste odlučili biti zajedno s Rusijom. Biti zajedno s domovinom', kazao je Putin. Ruski predsjednik rekao je da je Zapad započeo 'ne samo vojnu i informacijsku, već i ekonomsku agresiju' protiv Rusije. 'Nisu postigli uspjeh ni u jednom od ovih područja', kaže on. Inicijatori sankcija sami sebe kažnjavaju, ustvrdio je, dodajući da je zapad isprovocirao rast cijena u vlastitim zemljama, zatvaranje tvornica, kolaps energetike, a 'svojim građanima poručuju da su za to krivi Rusi'. Putin kaže je ruski BDP smanjen za 2,2 posto, ali i da je rusko gospodarstvo restrukturirano, a Rusija još uvijek posluje s mnogim područjima svijeta. Vlada u Moskvi potrošila je tri milijarde rubalja na mjere za stabilizaciju gospodarstva, kazao je, sugerirajući da Rusija može sve proizvesti sama, a svakako može proizvesti bolje oružje i opremu od zapada samo kroz vlastitu industrijsku proizvodnju. In response to Biden's visit to Kyiv Putin paid a visit to the other end of his table. pic.twitter.com/ib1HpCscMX — Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) February 20, 2023 Nastavljajući o ekonomskim temama, Putin kaže da želi izgraditi siguran sustav međunarodnih plaćanja koji će smanjiti ovisnost o zapadu. 'Ne smijemo ponavljati greške. Ne smijemo uništiti naše gospodarstvo'. Kaže da zapadne sankcije osmišljene da natjeraju ruski narod da 'pate' nisu uspjele i tvrdi da se udio ruske rublje u međunarodnim transakcijama 'udvostručio'. Putin tvrdi da su ruske banke stabilne i da Moskva ne treba posuđivati ​​dodatni novac iz inozemstva. Najavljuje da će inflacija u Rusiji biti samo četiri posto, što je daleko manje nego na Zapadu. 'Ne moramo tražiti novac u inozemstvu', kaže. Odvojio je trenutak da zahvali poljoprivrednicima u Rusiji za ono što naziva 'rekordnom žetvom'. Dodaje kako do kraja 2023. godine planira povećati izvoz žitarica na 60 milijuna tona i da bi prije nekoliko godina bila 'bajka' predvidjeti da će se dogoditi ovoliki porast. Putin također kaže da su blokade izvoza žitarica iz Ukrajine lani pogurale cijene na globalnoj razini. Zastupnici s se okupili u centru Gostinij Dvor u blizini Kremlja, gdje je oko 10 sati po hrvatskom vremenu počelo 18. predsjedničko obraćanje parlamentu. Posljednje obraćanje Putin je održao u travnju 2021. Lani ga je preskočio pozivajući se na 'dinamiku događaja'. Rusija je 24. veljače izvršila invaziju na susjednu Ukrajinu i od tada se bori da preuzme kontrolu nad svojim susjedom. Svijet pozorno prati Putinov govor, ne samo zbog rata, već i zato što se u Rusiji za nešto više od godinu dana trebaju održati predsjednički izbori. Očekuje se da će se Putin ponovno kandidirati za dužnost 2024., nakon više od 20 godina na vlasti. Ustavne promjene znače da bi 70-godišnjak mogao ostati na čelu Kremlja do 2036. godine. Tportal.hr Foto : Kremlin POOL Read the full article

Mogli smo do kraja sveta,

Do novih zvezda i planeta,

Al’ u tvom brodu svejedno,

Ima mesta samo za jedno,

Ka nebu pogledaj sa palube,

Saznaćeš bolne istine, grube,

Sve će zvezde s tobom leći,

Uznemirene, pune tajni i svetleći,

Otkriće ti neprihvatljiv poraz,

Pogrešan korak i u srcu beskrajni mraz,

Ostaješ sam preko svih planina i reka,

Sećaćeš me se samo izdaleka.

Od pogrešnih umoran,

Na jedan neobičan dan, sumoran,

Kad kreneš da me nađeš,

I putem prošlosti pođeš,

Pogledaj podvučeno, u knjigama što sam ti dala,

Tu me najviše ima, a nikada mi nisi ni rekao hvala.

U stihovima ostaje nada,

Da će negde, neko, nekada,

Hteti mene da shvati,

Moja maštanja i sanjanja umeti da prihvati,

Počeće tamo gde počeo si ti,

Gde stali smo mi,

Gde sada su drugi.

Mathew Leckie dvostruko šalje Australiju u osminu finala Svjetskog prvenstva

Australija je iznenadila Dansku - momčad koja je rangirana 28 mjesta iznad Socceroosa na FIFA-inoj svjetskoj ljestvici - i stigla do nokaut faze Svjetskog prvenstva zahvaljujući briljantnom golu Mathewa Leckieja koji je osigurao pobjedu od 1-0. Ovo je vrlo važan cilj za ljude u Australija dres Svjetsko prvenstvo 2022. Bilo je potrebno 60 minuta da Mat Leckie postigne briljantan solo gol, beskrajni sat obrana i neki pozitivni trenuci koji su značili da će Socceroosi morati pobijediti ili sami ispasti. Proveo je najveći dio desetljeća kao najkonzistentnija napadačka prijetnja Socceroosa, a ipak je nedvojbeno poznat jednako po onome što mu je nedostajalo kao i po onome što je pružio.

Napadač je zadržao hladnokrvnost kako bi završio prekrasan protunapad i zaprepastio Dance, probijajući se pored svog braniča da bi nisko i snažno opalio Kaspera Schmeichela na golu Europljana. U tom trenutku njegova je Dresovi svjetsko prvenstvo 2022 jako upadala u oči. “Ponosan sam, iscrpljen, sve stvarno. Teško je sada opisati emocije", rekao je Leckie australskoj televiziji SBS. Bilo je to napeto prvo poluvrijeme bez golova, obilježeno danskom dominacijom u posjedu i nije uspjelo realizirati nijednu priliku u ovoj utakmici skupine D. A ruke su držane na ustima unutar terena sve do posljednjeg zvižduka, dok je Harry Souttar napravio jednu, dvije, tri vitalne intervencije kako bi momčad Grahama Arnolda poslao u osminu finala prvi put od 2006. godine.

Leckie je započeo svaku utakmicu koju je Australija igrala na Svjetskom prvenstvu od 2014., a da nikada nije imao trenutak za sebe. Ovaj put napokon je obukao Australija dres Svjetsko prvenstvo 2022 i postao ključna uloga. Ovaj put je njegov cilj sve promijenio. Obožavatelji su na Twitteru pozdravili Leckiejev nevjerojatan gol, a neki su pozvali da bude okrunjen za Australca godine. Leckie i njegov kapetan, Mat Ryan, izuzev ozljede, oborit će australski rekord za većinu kup utakmica u nokaut susretima. Nosit će istu Dresovi svjetsko prvenstvo 2022 kako bi ispisali povijest reprezentacije. Ali nakon što su svladali Tunis i Dansku, Socceroosi se sada sučeljavaju s Argentinom i Lionelom Messijem u osmini finala.

NAGRADA MATICE SRPSKE GORANU PETROVIĆU

Nagrada „Beskrajni plavi krug“ za 2022. godinu jednoglasno je dodeljena Goranu Petroviću za roman „Ikonostas“. Žiri je radio u sastavu: prof. dr Mladen Šukalo (predsednik žirija), prof. dr Nebojša Lazić, doc. dr Jelena Marićević Balać, doc. dr Mina Đurić i doc. dr Goran Radonjić. U zapisniku sa sastanka žirija se između ostalog navodi: „Žiri se opredelio da nagradu dodeli upravo ’Ikonostasu’, budući da, pored nesumnjivih književnih kvaliteta, uspostavlja profinjen dijalog sa opusom Miloša Crnjanskog. Pošto su, naime, tema seoba i njena specifična simbolika ključni toposi opusa Miloša Crnjanskog, kod Gorana Petrovića sele se ikone, pa se tako stiče utisak da se uspostavlja čvrsta semantička veza između srpskog naroda i ikona. U priči ’Ikona koja kija’ Milorada Pavića kaže se da mesto onog koji se seli nikada ne ostaje prazno, što u datom kontekstu Petrovićevog romana znači da je srpski narod i dalje, makar simbolički prisutan, kroz kulturne, materijalne i nematerijalne tekovine, na onim mestima koje je u različitim istorijskim okolnostima morao da napusti. Možda je to jedan od razloga zbog kojih se pisac opredelio da radnju romana smesti u 15. vek, za vreme vladavine despota Stefana Lazarevića, i da oblikuje upečatljiv lik prozorljivog Dovolje, koji ima dar da vidi više i šire u odnosu na obične ljude. Goran Petrović je, poetički i stilski gledano, ubedljiv i prepoznatljiv. Poglavlja su pažljivo strukturisana i svako otpočinje gotovo gnomskom poentom, koja funkcioniše kao soko ispred Bokačove novele i izaziva interpretativnu pažnju. Suvereno pripovedanje, bogata imaginacija i kreiranje autentičnog romanesknog sveta potvrđuju da Ikonostas zavređuje čitalačku pažnju u najširem smislu”. U užem izboru su bili i romani: „Lakonogi dan“ (Arhipelag, Beograd 2022) Jelene Lengold, „Zenonov put“ (Službeni glasnik, Beograd 2022) Kornelija Kvasa i „Kad đavoli polete“ (Laguna, Beograd 2022) Vladimira Kecmanovića.

Dva nova romana Gorana Petrovića „Papir“ i „Ikonostas“ su prve dve priče, „dva toka“ u „romanu delti“, univerzumu alegoričnih pripovesti čija se radnja raspliće od srednjeg veka do dana koje smatramo našim. Priča o jednom događaju u renesansnoj Italiji poslužila je Goranu Petroviću da raskošno ispripovedanu povest „Papir“ uobliči u dalekosežnu i duhovitu metaforu o smenama života i smrti, o tajnama pisanja i stvaranja uopšte. A u fantastičnoj pripovesti „Ikonostas“ ikone će na svom putu doživeti mnoge nevolje, presretaće ih i Turci, i razbojnici, i morske nemani, i vremenske nepogode, dočekivati i klanjati im se vernici, mnoge će se zauvek izgubiti, a u despotov dvor stići će samo jedna, oštećena i gotovo neprepoznatljiva, pa ni despotov savetnik Konstantin Filozof neće razaznati o kojem se svetitelju radi…

Oko mene #kišni #ponedeljak u meni #beskrajni #svetovi puni #boja #oblika i #cudesa https://www.instagram.com/p/B9g0UubpZTC/?igshid=zsz2dmcf6ymm

Nije ona odustala od odlaska ili nije pristala reći da odustaje, ali se njezina potreba za odlaskom pretvorila u beskrajni razgovor bez početka, kraja, reda i razloga, bez izgleda da se završi i bez mogućnosti da nekad dovede do stvarnog rezultata, dakle do odlaska. To možda više i nije bila želja za odlaskom nego potreba za razgovorom, a ako je i bilo želje za stvarnim odlaskom ona je bila toliko slaba da se sva trošila u razgovoru.

Dževad Karahasan, Šahrijarov prsten

...I na kraju, šta ostane od ljubavi?

Miris ustajalog dima koji se vrzma po grudima, ne dopuštajući da dišeš punim plućima.

Melodija omiljene pesme, naše pesme koju smo pevali jedno drugom bilo na koncertu, iz sveg glasa, ili tiho, na uho, u intimnom društvu jeftinih sveća koje zapravo nimalo ne mirišu (iako smo ih birali nadajući se suprotnom).

Srce prazno, izmoreno, razum uvezan u beskrajni niz čvorova koji, čini se, nikada se neće odvezati.