Štovanje Marije

Možda najveći dokaz da se štovanje Marije razvilo iz nekadašnjeg štovanja poganske božice Majke, nalazimo u činjenici da je u poganskoj religiji majka bila obožavana u jednakoj mjeri kao i njezin sin pa i više od njega! Ta je činjenica glavni ključ zagonetke pomoću koje danas možemo riješiti “tajnu Babilon”! Istinsko kršćanstvo naučava da je Gospodin Isus – i samo On – put, istina i život; da…

View On WordPress

Čitav svet je zagonetka, a Majk Brink razume njihove obrasce bolje nego bilo ko drugi Vulkan izdavaštvo je objavilo istorijski triler Majstor zagonetke, koji su najboljom knjigom godine proglasili The Washington Post, PopSugar, Bookreporter, CrimeReads i mnogi drugi.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/knjige/istorijski-triler-majstor-zagonetke-danijele-trusoni/

Kapitalna izdanja Vulkan izdavaštva na specijalnoj prazničnoj akciji (do 29. decembra na sajtu vulkani.rs)

Kapitalna izdanja Vulkan izdavaštva posvećena srpskoj političkoj, društvenoj ili crkvenoj istoriji, do 29. decembra biće na specijalnoj prazničnoj onlajn-akciji. Ukoliko se odlučite da obnovite porodičnu biblioteku ili nekome darujete poklon koji se čuva generacijama, posetite sajt vulkani.rs i potražite ova bogato opremljena izdanja po neodoljivim cenama. Kupovinom dve knjige iz ponude ostvarujete fantastične popuste na odabrana izdanja, a usluga dostave na teritoriji Srbije za svaku porudžbinu je besplatna.

U raskošnom izdanju knjige “Srpske slave i praznici” sabrano je sve što treba da znate o svom duhovnom nasleđu. Njen sadržaj vam omogućava da na pravi način očuvate svoju porodičnu tradiciju, dok će detaljni i nadahnuti opisi koji prate živopisne fotografije i ilustracije u knjizi Srpske crkve i manastiri čitaocu u potpunosti dočarati lepotu naših svetinja.

Među kapitalnim izdanjima Vulkan izdavaštva dostupnim po specijalnim prazničnim cenama nalaze se i “Istorija čovečanstva: Grčka”,” Istorija čovečanstva: Rim”, “501 destinacija koju morate posetiti”, “501 grad koji morate posetiti”, kao i bezvremena “Sveobuhvatna enciklopedija mitologije” i uzbudljiva pripovest o istoriji civilizacije “Velike zagonetke čovečanstva”.

Rumi

Rumi - poezija

Medznun i Lejla

Od tebe sam udaljen onoliko koliko ti to zelis, a ako si tuzna, pogledaj, i ja sam takodje. Nema vjetra bez tvoga mirisa, niti u meni ista pjeva a da to nije Lejla, ni jedno sjecanje u meni nije traga ostavilo jer je u tebi svo moje bice nestalo…

Ko sam ja? Jedan prosjak, koji pjeva zbog tebe, voljena, tako daleko, blizu, cujes li me? Od robovanja zivotu ja sam slobodan, pa je moja bol takodje i moja sreca. Jedan utopljenik, zedan u oluji bola i uzitka, jedan nocni slijepac sam ja, koji se suncu nada… Moja dusa si ti, a ja sam tvoja, dvje duse smo mi, a ipak smo samo jedna, dvje zagonetke, a jedno rjesenje za oboje, da svako na zemlji za drugim pati. Ovaj put smo deset koraka odvojeni, premda smo jedno u drugom prepoznatljivi. Ipak ovde, sto je jedno, mora se kao dvoje pojaviti, i ne smije se vec sada u jedno udruziti. Nema puta koji tijelo drugom tijelu vodi, samo dusa dusi moze putovati… Srce je vjecno, jer tebe voli, smrt je tamo, gdje ti nisi. Ja ostajem zdravo, dokle god si ti u meni, jer dio mog vjecnog zivota, to si ti…

Tajna službenog pečata

“Prava, dobra zagonetka za ubijanje ovog mahnitog vremena” Mahnito je vrijeme došlo, a za ubijanje vremena nema ničega boljeg od dobre zagonetke. Evo jedne: kakva je to vijest koju gotovo svakog tjedna objave svi svjetski mediji, a u koju ne povjeruje baš nijedan jedini čitatelj, i nijedan jedini od svih osam milijardi ljudi na kugli zemaljskoj? Kao po nekakvom bizarnom novinarskom običaju,…

View On WordPress

STEFAN #PEROVIĆ #CUCA – #Istina (3.dio) Đe je pisalo „jugoslovenski“ Garašanin stavio - „srpski“ Adam Čartoriski je za svoj rad na slabljenju uticaja Rusije na Balkanu najpogodnijom smatrao Srbiju, u kojoj je srušena, u to vrijeme, ruskofilska vlada kneza Mihaila Obrenovića (1842. godine). Zbog toga Čartoriski nastoji i uspijeva uz pomoć saveznica da u Srbiji plasira svoje ideje. Smatrali su da bi jedino Srbija bila u stanju da oko sebe okupi sve Južne Slovene koji su se nalazili pod turskom i austrijskom vlašću Sljedeću školsku 1847/48. godinu Stefan je započeo upisujući VI razred, pošto mu je omogućeno da „preskoči“ peti razred. Njegov zemljak Pejović bio je u IV razredu i imao je odličan uspjeh, a Stefan „Perović bio je u Liceju i bio je svršio poeziju s ocenom 'prevashodnom'“. Poslije zvršetka posljednjeg, VI razreda gimnazije, Stefan je u ljeto 1848. Njegošu uputio pismo u kome ga moli da mu dozvoli da studira filozofiju i druge nauke u Beču. Njegoš je podržao njegovu odluku, uz uslov da se sa time saglasi srpski knjaz: „Predragi sestriću, Vidim iz tvoga pisma od 6. prošastoga avgusta da si ti rad poći u Beč slušati filosofiju i druge tebi nužne nauke, da si tu želju tvoju sredstvom g-na Matije Bana molebno predložio Njegovoj svjetlosti knjazu srpskome i da se on na nju saglašava. Što se mene tiče, ja ne samo što nijesam tome protivan, nego jošt i duševno želim da ti u višem svijetu, gdje se nauke u najboljem cvijetu nalaze, svoj um prosvijetliš i da se obrazuješ, pa zato i dajem ti punu vlast da svoju želju u djejstvije privesti možeš, s tim obače primječanijem ako knjaz srpski doista za dobro nalazi taj tvoj polazak u Beč i ako ti on po svom velikodušiju blagovoli odrediti platu da onamo možeš nauku svršivati.” Stefan zbog raznih okolnosti nije upisao filozofiju u Beču, ali je često boravio u tom gradu i u njemu kasnije provodio dane u izgnanstvu. „Međutim, ta njegova filozofija je bila Ana Marija Rihtman, Tereza Vogel, Helga Verner i druge diklice s kojima se upućivao na putovanja, provode, zabave” (I. Kalač, Izgnanik, str. 59). Matija Ban, Dubrovčanin, pisac i diplomata, bio je jedan od najvažnijih agenata u ostvarivanju ciljeva koje je postavio Garašanin. Bio je šef propagande i posebno je po Garašaninovim instrukcijama bio zadužen za Njegoša, a pod budnim okom držao je i Stefana. *** Ovo je prilika da rekapituliramo namjere i preduzete radnje oko realizacije planova iz Načertanija u odnosu na Crnu Goru. Uz Matiju Bana isplivaće još jedan broj imena onih, koji su djelujući kao agentura i pod formom prijateljstva i brige za Crnu Goru, imali uticaja ili određivali sudbinska kretanja Stefana Perovića Cuce i njegovih srodnika iz kuće Petrovića. Napomenuli smo da se dugo smatralo da je Ilija Garašanin autor Načertanija, koje je štampano 1906. godine u časopisu Delo. Priređivač, Milenko Vukićević, naslovio ga je kao Program spoljne politike Ilije Garašanina na koncu 1844. godine, čime je precizno odredio autora i vrijeme nastanka ovoga tajnoga dokumenta. Objavljivanje je izazvalo izuzetnu pozornost. Postavilo se pitanje autorstva djela i vjerodostojnosti dokumenta. Priređivač nije ponudio nikakav prateći tekst i objašnjenja, osim napomene da je riječ o „Uvodu po kome su dalja dejstvija sljedovala“. Kasnije je veći broj autora štampao i objašnjavao istorijat ovoga programa. Ipak, čini se da je prvo podrobnije istraživanje napravio Dragoslav Stranjaković, objavljujući ga pod naslovom Jugoslovenski i nacionalni državni program kneževine Srbije iz 1844. god., u Sremskim Karlovcima, 1931. Taj rad je poslužio kao ključ za rješenje zagonetke o čudnim odnosima nastalim kao rezultat sprovođenja Načertanija u djelo. Istorijski podaci pokazuju da je Ilija Garašanin, ministar unutrašnjih dela Srbije, 1844. dobio tekst Načertanija od poljskih emigranata. Poljski emigranti, na čijem je čelu bio grof Adam Čartoriski, nakon propasti ustanka protiv Rusije, u inostranstvu su osnovali tajnu organizaciju. Adam Čartoriski (1770 - 1861), rođen je u plemićkoj porodici. Bavio se književnim radom i naravno politikom. Učestvovao je u ratovima protiv Rusije, da bi poslije druge podjele Poljske stupio u rusku službu (1795), pa čak bio i ministar spoljnih poslova ruskog cara Aleksandra I. Nakon ustanka pobjegao je za London, a potom za Pariz, gdje je 1838. godine od bijele frakcije emigranata (aristokratije), izabran za nekrunisanog kralja Poljske ili pravno rečeno za ustavnog kralja Poljaka. Taj položaj ga tjera u veliku diplomatsko-političku akciju za obnovu poljske države. Moramo istaći da je Čartoriski pripadao masonskoj loži! Osnova njegova djelovanja bila je antiruska politika. Pored Francuske i Turske za svoje djelovanje protiv ruskog cara nastojao je pridobiti Južne Slovene. Adam Čartoriski je u „Hotelu Lamber” u Parizu osnovao diplomatski biro, koji je, u stvari, bio ministarstvo spoljnih poslova. Osnovao je mnoga predstavništva od kojih su najznačajnija bila ona u Carigradu i Vatikanu. Njegovi agenti nalazili su se na mnogim evropskim dvorovima, od sultana do pape. Njihovo djelovanje obilato je pomagano od zemalja domaćina - sve na istoj liniji potiskivanja Rusije. Za svoj rad na slabljenju uticaja Rusije na Balkanu najpogodnijom je smatrao Srbiju, u kojoj je srušena, u to vrijeme, ruskofilska vlada kneza Mihaila Obrenovića (1842. godine). Zbog toga Čartoriski nastoji i uspijeva uz pomoć saveznica da u Srbiji plasira svoje ideje. Smatrali su da bi jedino Srbija bila u stanju da oko sebe okupi sve Južne Slovene koji su se nalazili pod turskom i austrijskom vlašću. U tu svrhu pripremili su plan o ujedinjenju Južnih Slovena i u Carigradu, uz znanje Francuske, potpisali tajni ugovor sa srpskom vladom. Time rad na ujedinjenu svih Južnih Slovena nije više bio želja i namjera Srbije, već obaveza i dužnost predviđena u pismenom ugovoru potpisanom od bivšeg i budućeg kneževskog predstavnika i Ministra spoljnih poslova Avrama Petronijevića i bivšeg Ministra unutrašnjeg dela i narodnog tribuna Tome Vučića Perišića, kao najizrazitijih i najistaknutijih predstavnika i vođa ustavobraniteljskih u Srbiji. Sadržina Načertanija brižljivo je čuvana i za nju je znao mali broj ljudi, iako je ono predstavljalo osnov političkog djelovanja Srbije u drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka, a kod pojedinih grupa i kasnije. Plan, čije je osnove sastavio Čartoriski, u Beograd je donio njihov agent František Franjo Zah i predao ga knezu Aleksandru Karađorđeviću i Garašaninu. Plan namijenjen južnoslovenskim zemljama, njihovoj unutrašnjoj organizaciji i spoljnjem djelovanju, poslužio je kao osnova Iliji Garašaninu za sastavljanje Načertanija, ili kako se kaže u Istoriji srpskog naroda, V-1, „prednacrt za Načertanije izradio je Zah, a Garašanin je odatle uzeo ono što je odgovaralo njegovim shvatanjima. Po Zahu je srpska spoljna politika morala biti jugoslovenska... Nasuprot Zahovom planu, Garašaninovo Načertanije nije jugoslovensko nego srpsko“. Formalno, Garašanin je u plan Načertanija unio neznatne izmjene. E, u tome je trik! Ima ona izreka: Đavo je u detaljima. Naoko sitne, stilske ili redaktorske intervencije, u potpunosti mijenjaju suštinu iskaza i značenja. Taj metod je, kao što ćemo kasnije viđeti, primjenjivan obilato u Crnoj Gori i davao pogubne rezultate. Na primjer, tamo đe je pisalo Jugoslavija ili jugoslovenski Garašanin je upisao srpski. Izbacio je i dio koji se odnosio na veze sa Hrvatskom. Garašaninove „male“ prepravke potpuno su izmijenile početnu ideju plana. S druge strane, mora se priznati da je bio vrlo uspješan i planirao je na duge staze. Garašanin je formirao Odjeljenje propagande i bacio se na realizaciju zadataka. Poslao je svoje agente po balkanskim zemljama, sa preciznim instrukcijama. Pod posebnom pažnjom i pretenzijama našla se Crna Gora. Sva sredstva su bila dozvoljena i na raspolaganju. Posebno je bacio mrežu na sve izvanjce koji su bili u Njegoševoj, a kasnije u Danilovoj i Nikolinoj službi. Uzimajući u obzir pretenzije na osnovu planova i posljedice svih dešavanja do današnjih dana, nesporno je da Garašanin jasno razlikuje Srbe i Crnogorce, ali je svojim agentima dao uputstva da govore kao o istom, ali na štetu Crnogoraca: „Tvrdite da su Srbi i Crnogorci isto i tako brišite crnogorsku posebnost.” Ta uputstva su sačuvana u njegovoj građi, pa je i o njima pisao Stranjaković, koji je pomno istraživao sve vezano za Načertanije i Odjeljenje propagande. Tako i u Načertaniju piše: „I Crnogorci (bi) ondaj rekli: Srbi nisu nama pomagali kad smo u nuždi bili, što je dokazateljstvo da nam nisu prijatelji, nego nas samo za sad upotrebiti žele“. Izuzetno vispren i vješt političar, Garašanin uz strateške dugoročne planove daje i neke ocjene, koje i danas mogu poslužiti za analizu savremenih političkih kretanja i odnosa, na prvom mjestu između Srbije i Rusije.

#Repost @citymagazine_rs ・・・ Ovoga leta, umesto obilaska raznih svetskih destinacija, budite turisti u Beogradu i istražite ga na jedan potpuno nov, zagonetan, edukativan i zanimljiv način. Ukoliko vam ovaj opis zvuči primamljivo, na linku u opisu profila proverite više detalja. Foto izvor: @explore_serbia #citymagazine #exploreserbia #explorebelgrade #istraživačkaigrica #zagonetke #šetnja (at Belgrade, Serbia) https://www.instagram.com/p/CDwqEcdpB0W/?igshid=4aunvrai34y0

13. novembar 2019.

Ja se dugo ne osjecam Kao onog proljeca Ni onog ljeta, a ni zime Ne udvaramo se Nedostaju mi smsovi Neobavezni razgovori Polupogledani filmovi Volim te isto, samo tuznije Sa manje uzbudjenja Jer ne znam kad cu te vidjeti Jer znam da te necu vidjeti Znam da me volis Imam tu informaciju Ali se ne osjecam tako Ne osjecam se kao onda Kad si mi bio skloniste Pauza od svega I dobar seks Ti si ikonica koja me ignorise Ne javlja se na pozive Laze postavlja zagonetke I sve cesce mi vlazi obraze Ja se ne osjecam vise kao tvoja I ne zelim to da pominjem Ne zelim da to znamo Ne zelim da pristanem biti tvoja

Lepota je strašna, jeziva stvar! Strašna je jer je niko još nije dokučio

niti će to ikad moći, zato što Bog pred nas stalno stavlja nove zagonetke.

U lepoti se susreću dve obale i sve suprotnosti postoje naporedo.

Rešavamo ih kako znamo i umemo i opet smo na suvom.

Nepodnošljiva mi je pomisao da čovek plemenitog srca i uzvišenog uma, koji je krenuo

u život sa idealom Madone u srcu, završi u Sodomi. Još je strašnije što se čovek kome je

Sodoma u srcu, ne odriče lako idela Madone i što u dubini duše može da izgara od istinske

čežnje za lepotom, kao u doba mladalačke naivnosti. Sam đavo zna šta sve to znači.

Ima li lepote u Sodomi? Veruj mi, mnogima ljudima je Sodoma lepa.

Da li si znao za tu tajnu?

F.M.Dostojevski Braća Karmazovi

НАЈГОРИ ЉУДИ НАМ РАДЕ НЕШТО ДОБРО, НА ПЛАНЕТИ МАЈМУНА - НСБИ OFF-LIMITS, FORBIDDEN —Ultimate success Puzzles 4.44 Odgonetka zagonetke AV SNS STADA 🐒🐵🦍Planeta majmuna : ONI koji su spremni da urade sve najgore covjeku govore o vama da vi to radite klasicnom zamjenom teza obmanjavanja putem lazi I prevara introspekcijom PROJEKCIJE PATOLOSKE REPRODUKCIJE istih kao jedini tehnicki napad da uvjek napadate za ono sto radite vi, kad god napadate za ono sto radite vi-Subjekat, znaci da ne samo da to neradite vi-subjekat, vec da to radite 👉 vi(objekat subjekta) odgonetka je jasna najgori ljudi iz najgorih uvjerenja tvrde kako ce najbolje uraditi za vas, a to je personifikacija VLADAVINE BEZAKONJA AV DIKTATORA na postulatima LAZI & OBMANA. Kako se osloboditi anti prosvetiteljskog duha: SAMOOBRAZOVANJEM. 

Najbolje iz srpske tradicije - "Narodne priče i umotvorine za decu"

Priče su neophodne i deci i roditeljima. Deci – da bi razumela svet oko sebe, roditeljima – da ne zaborave ono što je vredno u životu. Najlepše „Narodne priče i umotvorine za decu“, od kojih je svaka pravi dragulj u kruni našeg nasleđa, od 11. marta možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.

Od davnina ljudi veruju u snagu reči, u mudrost koja je utisnuta u njih i u melodiju koju nose. Nekada su ovi kratki oblici bili i čuvari znanja, i otkrivalice sveta oko nas, i vežbe za oštrenje uma, i zabavno ispunjavanje dokolice. Namenjena onima koji čitaju deci, ali i deci koja razumeju pročitano, ovo je razigrana knjiga satkana od najfinijih niti iz naše tradicije: priče, poslovice, razbrajalice, brzalice, zagonetke, pitalice, narodna verovanja, kazivanja u stihu.

„Svet je najbolja škola“, „Od znanja ne boli glava“, „Po delu se čovek poznaje“, samo su neke od poslovica koje se prenose vekovima.

Knjiga „Narodne priče i umotvorine za decu“ štampana je ćiriličnim pismom u luksuznom izdanju – u tvrdom povezu, velikom formatu, sa fantastičnim ilustracijama.

Ne volim kada ljudi pričaju ili misle dvosmisleno. Reci ono što imaš direktno, a ne kroz zagonetke, provokacije..Isto to očekuj od mene.

POEZIJA NATAŠE GUDELJ, trećenagrađene na književnom natječaju/konkursu "Ulaznica 2019" za poeziju (prva nagrada: Radomir Mitrić, Kragujevac – Psihodelični bluz za Mariju Čudinu; druga nagrada: Branimir Dropuljić, Zagreb – Stan propušta)

IZ DNEVNIKA

Ivona mi zakopčava dugme na vrhu kičme pita se: kako to rade ljudi koji žive sami zakopča dugme, popravi kragnu i da presudu ja frkćem ili zadovoljno poziram u stresnim periodima mjesečarim prvi put se uplašila drugi put nije bila iznenađena treći put je bila radoznala prvi put je neko umro drugi put je položila ispit treći put sam mislila da je muško svaki put je tolerisala moje nesvjesno nadam se da sam to zaslužila jednom je srijeda bila neradna a neradno u Beču znači pravite se mrtvi svi legnu na leđa, ispruže sve četiri, izbace jezik i dahću mi smo se napile oko četiri oko pet me zvao brat ponosno sam navela sve vrline moje cimerke i pokojne srijede on je žurio na sastanak a mi smo trčale u bioskop u bioskopu smo plakale jer je Bradly Cooper postao hladno pile došle smo kući Ivona se pitala ko otkopčava dugme pijanim ljudima.

***

ZAŠTO ČITAM PREVODE

Kad pričaš u snu ozbiljno te shvatam i pričam s tobom osim kad mumlaš na ruskom tad se pitam zašto čitam prevode izmišljaš riječi ili pričaš nešto što bi imalo smisla da si ti neko drugi i da pored tebe spava neko drugačiji kada se ispričaš nastaviš da hrčeš i baš ti ništa ne znače moja nesanica i to što volim muk preturam dane po glavi raspored za sjutra šarena svjetla šetaju po zavjesi prave nepravilne oblike nepravilno te nervira slušam pijane prolaznike jer živimo pored Pratera slušam njihove djevojke koje smatram glupim i zamišljam ih neukusno obučene drečave kose, sa razmazanom šminkom pa uhvatim sebe da razmišljam kao moja majka pa shvatim da ti hrčeš kao moj otac realnost mi postane uznemirujuća i smiješna sjetim se da tvoja majka i ja imamo sličan temperament i da tvoj otac i ti ne pričate mnogo prevrnem očima jer su naši roditelji tvrdi ljudi pregrizem te iste oči jer mi smo imali srećno djetinjstvo ujutru mi pričaš šta si sanjao ja te slušam i pravim se da ne znam.

***

DOSTA SU SPAVALI

Pišem pjesme za mrtve jer njima se ne pravdam nijedan stih nije apsurdan nema koričenja, biranja fonta nema javnih čitanja oni se ne bune ne zamaraju sumnjivim riječima hvale pišem pjesme za mrtve jer dosta su spavali ja sam naporna majka koja ih budi u osam i laže da je već devet a kad se zašijem za stolicu i nemam kud znam da su budni.

________________________________

NATAŠA GUDELJ rođena je 1997. u Trebinju. Završila je Gimnaziju ,,Slobodan Škerović“. Studentkinja je ekonomije na Ekonomskom univerzitetu u Beču. Jedna je od finalista 33. Festivala mladih pjesnika u Zaječaru. Član je Foruma mladih pisaca koji se od 2015. godine okuplja u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici. Objavljivala je u zbornicima: Raspoloženi za ptice, Ili je već neko to isplanirao, Rješenje zagonetke, Bespomoćne riječi, Rukopisi 40, Rukopisi 41, kao i u studentskom listu VESNA.