Tetovo - RAZGOVOR O SUVREMENOJ HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

(Tetovo, Sjeverna Makedonija, dobar osjećaj druženja s Hrvatima i Makedoncima hrvatskog porijekla i predavanje o suvremenoj publicistici) . Dvorana hotela „Lirak“ bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Stvarno nisam očekivao takav interes, jer tema nije baš posebno atraktivna. Ne zato što književnost ne bi bila dobra, već općepoznata činjenica da se sve manje čita. Velik broj prisutnih,…

View On WordPress

Zaplijenjena droga vrijedna 100 hiljada eura

Foto: YouTube screenshot Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Sjeverne Makedonije saopštilo je da su uhapšena dva muškarca iz skopskog sela Aračinovo, sa 35 kilograma droge vrijedne oko 100.000 eura. Kako se navodi, 32-godišnji K.A. i 23-godišnji O.A. uhapšeni su na naplatnoj rampi „Tetovo“, na magistralnom putu Gostivar – Tetovo, u akciji kriminalističke policije u kojoj su učestovali i…

View On WordPress

Sjevernu Makedoniju za osam godina napustilo 700.000 građana

Sjevernu Makedoniju za osam godina napustilo 700.000 građana

Iz Sjeverne Makedonije se od 2011. do 2019. godine iselilo 700.000 ljudi, odnosno svaki četvrti stanovnik, izjavio je vicepremijer za ekonomska pitanja Fatmir Bitići. On je u izjavi novinarima rekao da se zbog masovnog iseljavanja iz zemlje pojavljuje praznina na tržištu rada i da je to problem čitavog društva. “Iako se taj trend smanjio u kovid periodu, i dalje nažalost predstavlja ozbiljan…

View On WordPress

Samuelova tvrđava, Ohrid, Sjeverna Makedonija

‘OVDJE SE RADI O BUDUĆOJ JUGOSLAVIJI!’ Sa smetlišta povijesti se vraćaju na velika vrata: ‘Biti Jugoslaven je za mene sasvim prirodno’

NOVI TREND Svake godine mala skupina starijih ljudi u iznošenim uniformama iz Drugog svjetskog rata, nakićena komunističkim rekvizitima čeka u redu u Beogradu kako bi odala počast svom bivšem vođi, Josipu Brozu Titu. Ali desetljećima nakon krvavog raspada jugoslavenske federacije, mlađi kontingent također je počeo puniti redove za obilježavanje Titove smrti i žaliti za gubitkom socijalističke federacije koja je nekoć ujedinjavala podijeljenu regiju. Usred štetnog nacionalizma koji je uobičajen u Srbiji i na većem dijelu Balkana, ovi mladi ljudi prihvaćaju stari “jugoslavenski” identitet, prenosi France24 veliki tekst AFP-a. Sve više njih odlazi toliko daleko da su se izjasnili kao “Jugoslaveni” tijekom nedavnog popisa stanovništva u Srbiji. Među deklariranim Jugoslavenima bio je i Ivan Cvetković, 23-godišnji student ekonomije u Beogradu. Jedan roditelj mu je hrvatske, a drugi srpske nacionalnosti, pa je iz takozvanog ‘mješovitog braka’ i stoga se ne smatra da je više Hrvat ili Srbin. “Na Balkanu dijelimo isti jezik, povijest i mentalitet”, rekao je za AFP. “Biti Jugoslaven za mene je sasvim prirodno.”

Jugoslavija na smetlištu povijesti, ali Jugoslaveni nisu

Formirana u pepelu Drugog svjetskog rata od strane Tita i njegove skupine socijalističkih partizana, Jugoslavija se prostirala od jadranske obale koja je graničila s Italijom do granice s Grčkom na jugu, sastojeći se od šest republika i dvije autonomne oblasti.     Više od četiri desetljeća, federacija je uglavnom napredovala u usporedbi s drugim socijalističkim nacijama, a njezini su građani mogli putovati u inozemstvo i uživati u određenom standardu kod kuće. Ali nakon Titove smrti početkom 1980-ih, zemlja je počela pucati po šavovima. Nacionalizam se vratio s osvetom, izazvavši niz ratova u kojima je poginulo više od 130 000 ljudi. Bosna, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija isklesane su iz ruševina, dok se Kosovo desetljećima borilo za vlastitu neovisnost. Jugoslavija je bačena na smetlište povijesti, a ambiciozni cilj ujedinjenja različitih etničkih i vjerskih skupina u regiji pod jedinstvenim identitetom ostai je u rasulu. Ali za one koji su nostalgični za prosperitetom i danima svoje mladosti, biti Jugoslaven ima snažno značenje. “Ja sam Jugoslaven… Tako će biti do moje smrti”, rekao je 78-godišnji Živko Mitrev koji je doputovao iz Sjeverne Makedonije kako bi položio cvijeće na Titov grob.

Renesansa jugoslavenskog identiteta

Ponovno rođenje jugoslavenskog identiteta tek je u povojima, ali je sve opipljivije, posebice u Srbiji. Tijekom posljednjeg popisa stanovništva u zemlji, 2022., približno 27.000 ljudi izjasnilo se Jugoslavenima, u odnosu na 23.000 u 2011. – što je rijedak skok u brojkama za zemlju s padom stanovništva. Mnogima je to i oblik protesta. “Vidim jugoslavenstvo kao vrstu otpora, odgovorniji i prirodniji oblik antinacionalizma”, rekao je lokalnim medijima Viktor Ivančić, hrvatski novinar. “Ako netko može biti Srbin ili Hrvat po nacionalnosti, onda ja mogu biti Jugoslaven po svojoj nenacionalnosti.” U Srbiji vlasti priznaju oko 20 etničkih manjina. To daje pravo zajednicama s javnim financiranjem da pomognu u očuvanju svoje kulture, uz određene izborne prednosti. Neki, poput popularnog srpskog pisca i radijskog voditelja Daška Milinovića, nadaju se da će ovaj službeni status biti proširen na Jugoslavene, koji brojčano premašuju otprilike polovicu službeno navedenih manjina. Za Milinovića, raspad Jugoslavije prije nekoliko desetljeća ne bi trebao predstavljati prepreku priznavanju skupine. “Kraljevstvo Rutenije je davno umrlo, ali Rusini još postoje. Vlaške nema već neko vrijeme. Romi, koliko ja znam, nikada nisu imali državu, ali su i dalje Romi”, rekao je za AFP. Prije više od deset godina, srbijanski dužnosnici odbacili su službeni pokušaj priznavanja Jugoslavije, navodeći kao razlog nedostatak “jezika, pisma i književnosti”. Milinović je reakciju vlade opisao kao smiješnu, rekavši da je Jugoslavija imala službeni jezik, dva pisma i da je bila domovina hvaljenog pisca Ive Andrića, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. “Sve nacije su izmišljene i predstavljaju političku ideju. Narod ne postoji u prirodnom stanju, inače bi ga imali medvjedi, ptice i vjeverice”, rekao je Milinović.

‘Mi smo budući Jugoslaveni’

Međutim, prema jednom dužnosniku, ponovni napor za priznanjem mogao bi naići na prijemčivu publiku. “Kao građanin ove zemlje koja podržava liberalna uvjerenja, naravno da to podržavam”, rekao je za AFP Tomislav Žigmanov, srbijanski ministar za ljudska i manjinska prava. Ako zajednica uspije prikupiti 11.000 potpisa – ili 40 posto ljudi koji su se na popisu upisali kao Jugoslaveni – onda bi inicijativa potencijalno mogla biti usvojena. I dok su mnogi prigrlili jugoslavenski identitet u napadu nostalgije, za Milinovića i druge njihova se odluka više tiče stvaranja bolje budućnosti u kojoj progresivne ideje pobjeđuju nacionalizam. “Mi nismo bivši Jugoslaveni. Mi smo budući Jugoslaveni”, rekao je Milinović. “Ovdje se ne radi o bivšoj Jugoslaviji, nego o budućoj.” Dnevno.hr Read the full article

Укри захваљују Македонцима на донацији тенкова

https://www.slobodnaevropa.org/a/ukrajina-zahvalnica-sjeverna-makedonija-tenkovi/31976744.html

View On WordPress

OTVORENI BALKAN Srpsko - albanski hegemonizam pod krovom 'ruskog svijeta' Bilo da je riječ o spinu i zamagljivanju stvarnosti ili pak postojanom stavu unutar briselske administracije, tekst Nezavisnih novina o namjeri Evropske unije da inkorporira regionalne inicijative u jednu mogao bi otkriti neke nove planove starih planera. Pod regionalnim inicijativama prvenstveno se misli na Berlinski proces koji je pokrenula Njemačka uz podršku više članica Evropske unije i "Otvoreni Balkan", kojim rukovode za sada jedine članice Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Je li zapravo realna kompatibilnost ove dvije inicijative da bi EU pristala da ih na svojevrstan način objedini i prihvati.  U formi su inicijative skoro pa podjednake, podrazumijevaju infrastrukturnu i ekonomsku povezanost i razvoj regionalnih odnosa. Međutim, suština, njihovi kreatori ali i suporteri daju naslutiti da se radi o procesima koji vode odvojenim pravcima. Berlinski proces je njemački proizvod bivše kancelarke Angele Merkel, kojeg je prilikom posljednje posjete Zapadnom Balkanu bez zadrške podržao i novi kancelar Olaf Scholz. Uz Berlinski proces zasigurno stoji i najveći dio prosperitetnog područja EU. S druge strane kreatori Otvorenog Balkana su u Beogradu i Tirani, vjerovatno najvećim hegemonističkim centrima Balkana. I jedni i drugi već vijekovima imaju neskrivene pretenzije na teritorije svojih susjeda. Istina u slučaju Albanije one su posljednjih decenija nešto blaže, ali sa Srbijom je to posve druga priča. I dok je Berlinski proces priča o olakšavanju evropskih integracija svih zapadnobalkanskih država koje još nisu u Uniji, "Otvoreni Balkan" je prema riječima njegovih kreatora prvenstveno usmjeren na međusobno povezivanje zemalja regije. Dakle, u tom srpsko - albanskom projektu cilj je prvenstveno maknuti granične prijelaze. Gdje bi to vodilo možda je najbolje iščitavati iz izjava srbijanskog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina. Prvenstveno riječ je o vjerovatno najvećem pojedinačnom agresoru u postratnom vaktu i odnosima BiH i Srbije, koji svako malo upada na teritoriju naše zemlje i širi priče ispričane u paklenim planovima čiji je osnovni proizvod bio genocid, ali i brojni zločini i nedjela. I niti jedan taj politički i nediplomatski upad Vulina na teritoriju Bosne i Hercegovine nije prošao bez jasne poruke o "svim Srbima u jednoj državi", što je zapravo prevedeno značenje "srpskog sveta", odnosno nastavak politika srpskih memoranduma u kojima je zamišljeno stvaranje velike Srbije. Iščitavajući takve poruke jasno je da taj "Otvoreni Balkan" i nije ništa drugo do li lukav plan da se politički pod plahtama ekonomije dobije ono što se nije dobilo oružanom agresijom. Albanija istovremeno nema ništa protiv, jer bi se na identičan način, ukidanjem graničnih prijelaza, ona spojila s teritorijama projiciranim za "albanski svijet" (čitaj veliku Albaniju). I sada bi zagovornici "Otvorenog Balkana" kazali kako je to prvenstveno ekonomska inicijativa, da joj se ne trebaju imputirati politički prefiksi. Ali, zašto onda kreatori te ekonomske inicijative nisu uložili ni trun napora da se riješe ekonomski sporovi koje imaju sa komšijama. Srbija se u godini kada je rođen autor ovog teksta, dakle prije četrdesetak godina, obavezala da će Bosni i Hercegovini plaćati naknadu za poplavljeno zemljište, te naknadu za upotrebu vode iz hidroakumulacija na Drini. Umjesto da potpisano poštuje i plaća ono na šta se njegova zemlja obavezala, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pravi se nevješt, pa sve to naziva besmislicama. Kako mu onda vjerovati da će poštovati dogovore i potpise odluči li se Bosna i Hercegovina na pristupanje Otvorenom Balkanu. Dakle, stavimo po strani sve strahote prošlosti, gledajmo na stvar čisto ekonomski i zapitajmo se vrijedi li vjerovati Vučiću kojem je jedan sporazum sa BiH besmislen, dok zagovara drugi. I taj bi mu vjerovatno vrlo brzo postao besmislen, pa bi na talasima SANU-a krenuo u treći. Iza inicijative Vučića i Rame stoji i agresorska Rusija, čiji šef diplomatije Sergej Lavrov jasno daje podršku. Istovremeno, mada naizgled nemoguće i besmisleno, uz inicijativu su stale i Sjedinjene Američke Države. Postavlja se pitanje kakva je to inicijativa ako se oko nje slažu hegemonisti, agresori i još uvijek vodeća svjetska sila? Bez obzira šta su kome u svemu tome motivi, jedno je jasno, Evropska unija ni pod koju cijenu niti može niti smije objediniti ove inicijative. Uz sve njene mane, činjenica da je podržava Rusija jer bi joj to omogućilo kontrolu na dijelu Zapadnog Balkana, ali i SAD koje tako žele balansirati i držati evropske integracije ove regije pod svojom šapom, dovoljne su da EU ipak čvrsto stoji uz Berlinski proces. I skoro je pa sigurno da će onaj dio Evropske unije koji vrijedi, ekonomski i politički, ostati posvećen Berlinskom procesu. Ne morate biti poseban znalac pa da shvatite da su izvori za teze s početka ovog teksta smješteni oko Viktora Orbana, Olivera Varhelyija i Petera Sijarta. Samo njima i može odgovarati forsiranje inicijative "Otvoreni Balkan", sve dok je na matrici i u smjeru ruskih interesa. Ono što bi u Washingtonu morali shvatiti kada je riječ o Vučić - Rama inicijativi jeste činjenica da podrškom tom procesu guraju ovaj prostor sve više pod kontrolu Moskve, a sve dalje od Brisela. Ukoliko je zabrinutost koju konstantno ističu zaista iskrena onda bi zvanični D.C. morao okrenuti kormilo i priključiti se progresivnom dijelu EU u pokušaju da nas usidre u svoje mirne luke. U suprotnom sve bi ovo jednog dana moglo biti "Zatvoreni Balkan svekolikog ruskog svijeta".

Šef ruske državne agencije prijeti Crnoj Gori i Makedoniji balističkim raketama

PRIJETNJA

DIREKTOR ruske svemirske agencije zaprijetio je danas trima istočnoeuropskim državama da bi ih Rusija mogla gađati balističkim raketama, nakon što su zabranile prelet zrakoplova kojim je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov trebao stići u Srbiju. Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, zemlje koje okružuju Srbiju, zatvorile su svoj zračni prostor za službeni zrakoplov kojim je ruski…

View On WordPress

BiH NA 79 MJESTU MEĐU 207 ZARAŽENIH ZEMALJA SVIJETA!

BiH NA 79 MJESTU MEĐU 207 ZARAŽENIH ZEMALJA SVIJETA!

Trenutno stanje zaraženosti Korona virusom u svijetu iznosi 207 zemalja.

Ukupan broj zaraženih u svijetu do 18:00 sati iznosio je:

🌎 – 445,815 🦠

ZARAŽENIH VIRUSOM DO DANAS DO 17:00 sati

🌎 – 112,037 💉 IZLIJEČENIH OD VIRUSA DO DANAS DO 17:00 sati

🌎 – 19,769 ⚰️ SMRTNIH SLUČAJEVA DO DANAS DO 17:00 sati

STANJE U REGIONU DO 18:00 SATI IZGLEDA OVAKO…

View On WordPress

Ispostavilo se da je predsjednik Sjeverne Makedonije navijač Portugala

Predsjednik Sjeverne Makedonije je prije utakmice rekao da je Cristiano Ronaldo spreman i da ćete vi biti sljedeći protivnik. Prema osjećaju odgovornosti Cristiana Ronalda prema časti reprezentacije, trebao bi zahvaliti predsjedniku na provokativnim riječima. Na kraju je portugalska nogometna reprezentacija pobijedila nogometnu reprezentaciju Sjeverne Makedonije rezultatom 2-0, a Cristiano Ronaldo je možda dao suparničkom predsjedniku Stevu Pendarovskom Portugal nogometni dres veličine 7.

Nakon utakmice predsjednik Sjeverne Makedonije oglasio se na društvenim mrežama kako bi čestitao portugalskoj nogometnoj reprezentaciji i Cristianu Ronaldu na plasmanu na Svjetsko prvenstvo u nogometu. Pokazalo se da je svoj navijački identitet prikrio kao protivnik. Njegove primjedbe prije i poslije utakmice bile su izvan shvaćanja navijača njihove reprezentacije. Radost što je nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije pobijedila nogometnu reprezentaciju Italije zamijenila je tuga jer je njihova reprezentacija propustila pozornicu za ovogodišnje Svjetsko prvenstvo u nogometu. Sjeverna Makedonija ne može iskoristiti pozornicu Svjetskog prvenstva u nogometu za pokretanje gospodarstva i ne može prodati više svojih perifernih dobara. Uostalom, nakon što je Lionel Messi prošle godine prešao u Ligue 1, njegov Paris Saint-Germain nogometni dres donio je puno klubu. To je dio zarade mnogih reprezentacija i klubova, i to značajno.

Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije pobijedila je u borbi protiv jakog protivnika, pokazujući veliku hrabrost i borbenost. Ovo je potvrda predsjednika Sjeverne Makedonije za nastup reprezentativaca, ali ovaj put protiv nogometne reprezentacije Portugala, a ne nogometne reprezentacije Italije. Stoga rezultat njihova eliminacije očekuju i brojni navijači. Ali sve dok FIFA Svjetsko prvenstvo nije gotovo, svaki izazov između reprezentacija ima šanse za pobjedu.

https://www.bloglovin.com/@shophrvats

http://shophrvats.blogaholic.se/

Provalio u džamiju i ukrao novac

Foto: Wikipedia (na slici Resen) Policija u Resenu saopštila je danas da je uhapsila 68-godišnjaka zbog pljačke džamije u tom gradu na jugozapadu Sjeverne Makedonije. Kako se navodi, policajci iz stanice u Resenu su sinoć u 23.25 uhapsili M.F.(68) iz Bitolja, koji je uhvaćen neposredno nakon izvršenja krivičnog djela “teška krađa” u džamiji, “gdje je ušao uz upotrebu sile i odgovarajućeg alata…

View On WordPress

S. Makedonija uvodi 1. septembra mjere za uštedu 15% struje

S. Makedonija uvodi 1. septembra mjere za uštedu 15% struje

U Sjevernoj Makedoniji će 1. septembra stupiti na snagu mere koje bi trebalo da omoguće uštedu struje do 15 odsto. U odluci vlade, koja je donesena na sjednici u utorak, date su preporuke domaćinstvima i preduzećima, i konkretni zadaci državnim institucijama, izvijestila je televizija Sitel. Na narednoj sednici vlade trebalo bi da bude donesena odluka o proglašenju krize u energetskom sektoru. Za…

View On WordPress

Što je Erasmus+ program?

Erasmus je program studentske razmjene koji je pokrenula Europska komisija 1987. godine. Novija inačica programa je Erasmus+ program. Program Erasmus je naglašavao mobilnost i poticanje mobilnosti sa svrhom individualnoga napretka i društveno-ekonomskoga rasta svakoga sudionika, a Erasmus+ ima dodatne sadržaje, ciljeve i mogućnosti te je usmjeren na jačanje znanja i vještina uz povećanje mogućnosti zaposlenja europskih građana (Pokasić, Zergollern-Miletić i Nemet, 2019).

Program Erasmus+ omogućuje studentima da provedu do dvanaest mjeseci studija na studentskoj razmjeni (na svakoj razini studija). Akademske godine 2017./18. u studentskoj razmjeni putem Erasmus+ programa sudjelovalo je više od tristo tisuća studenata (Soares i Mosquera, 2020). Erasmus+ program kao program Europske unije nastoji pružiti svim sudionicima visokokvalitetno, uključivo obrazovanje i osposobljavanje te kvalifikacije i vještine potrebne za konstruktivno sudjelovanje u demokratskom društvu. Ovaj program važan je element za ostvarenje ciljeva europskog prostora obrazovanja (https://erasmus-plus.ec.europa.eu/hr/node/2699).

„Erasmus+ nudi mogućnosti međunarodne mobilnosti za pojedince te međunarodne suradnje za organizacije, a sve to putem provođenja određenoga razdoblja studija u inozemstvu, obavljanja stručne prakse, stručnih usavršavanja i osposobljavanja, volontiranja, razmjene mladih i rada na međunarodnim projektima usmjerenima na modernizaciju i internacionalizaciju sektora obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta“ ((Pokasić, Zergollern-Miletić i Nemet, 2019: 561). U Erasmus+ program može se uključiti pojedinac i/ili organizacija. Pojedinci se trebaju prijaviti preko organizacije , primjerice, studenti će se prijaviti preko sveučilišta na kojem studiraju, a učitelji preko škola u kojima rade. Pojedinci trebaju pronaći organizaciju ili projekt u koji se žele uključiti te se onda mogu prijaviti za sudjelovanje u Erasmus+ programu (https://erasmus-plus.ec.europa.eu/about-erasmus/how-to-take-part). Studenti koji se žele uključiti u Erasmus+ program moraju studirati na sveučilištima na području Europske unije ili na sveučilištima izvan Europske unije koja su uključena u Erasmus+ program (https://erasmus-plus.ec.europa.eu/programme-guide/part-a/priorities-of-the-erasmus-programme/participate) . U programu u potpunosti mogu sudjelovati države članice Europske unije te Sjeverna Makedonija, Srbija, Island, Lihtenštajn, Norveška i Turska. Pojedine države uključene su samo u pojedine dijelove programa, a neke od njih su: Bosna i Hercegovina, Moldavija, Libanon, Japan, Uzbekistan, Oman, Palau, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i dr. (https://erasmus-plus.ec.europa.eu/programme-guide/part-a/eligible-countries).

#lbsCRO Mirjana Dukovska, LBS Sjeverna Makedonija (hier: Pučko Otvoreno Učilište Duga Resa) https://www.instagram.com/p/CUWmkNZsUip/?utm_medium=tumblr

Njemačka mijenja uvjete za useljavanje: Pogledajte kako se skupljaju bodovi za sve izvan EU koji traže posao

Njemačka vlada, suočena s manjkom stručne radne snage, želi uvesti sustav useljavanja na temelju bodova, po uzoru na useljeničke zemlje Kanadu i Australiju, prenose njemački mediji u utorak     "Savezna vlada planira uvođenje bodovnog sustava za useljavanje u Njemačku, a sve u svrhu ublažavanja manjka stručne radne snage", stoji u nacrtu reforme useljavanja koji bi trebao biti predstavljen na redovitoj sjednici vlade u srijedu. Novim zakonom bi osobama iz zemalja koje dolaze izvan Europske unije s "dobrim potencijalima" trebalo biti omogućeno useljavanje u Njemačku sa svrhom zapošljavanja. "Na temelju transparentnog i nebirokratskog sustava, koji počiva na načelu bodovanja, omogućit ćemo useljavanje u svrhu potrage za radnim mjestom u Njemačkoj", stoji u dokumentu pod nazivom "Osnove za useljavanje iz zemalja izvan Europske unije". Kao uvjeti za sakupljanje bodova navode se kvalifikacija, poznavanje jezika, radno iskustvo, povezanost s Njemačkom i starost. 'Jedini djelatni scenarij pojačano useljavanje' "Njemačkoj u svim sektorima nedostaje stručne radne snage. Zato moramo iskoristiti sve potencijale, kako u inozemstvu tako i u Njemačkoj", stoji u dokumentu koji će biti predstavljen članovima kabineta. Reforma predviđa i zajamčeni ostanak stranih studenata u Njemačkoj nakon završenog studija ili stručne naobrazbe. Useljavanje bi trebalo biti moguće i bez prethodne nostrifikacije diploma i svjedodžbi. Istodobno je Andrea Nahles, direktorica Savezne agencije za zapošljavanje, zatražila hitne mjere koje bi pojačale priljev stručne radne snage u Njemačku. "Zbog demografskih promjena praktično ne postoji drugi scenarij, nego samo onaj koji bi uključivao pojačano useljavanje u Njemačku", rekla je Nahles za Sueddeutsche Zeitung. Ona je rekla kako Njemačkoj godišnje potrebno 400.000 radne i stručne snage iz inozemstva. Za stanovnike država koje nisu članice Europske unije već i sad postoji mogućnost useljavanja. Za stanovnike zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) od 2016. postoji i poseban program zapošljavanja kod kojeg je, za useljavanje i stjecanje radne dozvole, dovoljan ugovor s nekom tvrtkom u Njemačkoj. Ova mogućnost do sada je često nailazila na poteškoće zbog dugog čekanja na vizu u njemačkim konzularnim predstavništvima u zemljama zapadnog Balkana. Tportal.hr Photo by Tiger Lily Read the full article