Predstavnici turističkih agencija iz regiona u poseti Zlatiboru

Zlatibor, nije samo omiljeno odredište domaćih turista, već je po svojim sadržajima prepoznat i u regionu. Domaćinski dočekuje mnogobrojne turiste iz regiona pored najduže panoramske gondole na svetu, preuređenog Kraljevog trga, obnovljenog jezera... Tokom 27. i 28. novembra Zlatibor su posetili i predstavnici turističkih agencija iz regiona u organizaciji hotela “Zlatibor Mona”. Oni su se upoznali sa turističkim potencijalima planine, atrakcijama i sadržajima kojima Zlatibor raspolaže. Oni su tom prilikom posetili muzej na otvorenom “Staro selo” u Sirogojnu, a potom i najznačajniju speleološku zanmenitost - Stopića pećinu. Uživanje tokom vožnje iznad živopisnih zlatiborskih predela omogućila im je najduža jednosegmentna gondola na svetu, Gold gondola. Posebnu pažnju gostima su privukli vrhunski gastronomski doživljaji, tradicionalni domaći proizvodi, dok je ljubaznost ugostiteljskih radnika učinila da sa Zlatibora ponesu najlepše uspomene.

Izvor: Turistička organizacija Srbije (www.srbija.travel )

Veštačka inteligencija je tehnologija koja predstavlja sposobnost računara, da inteligencijom nalik ljudskoj, obavlja aktivnosti koje je do nedavno obavljao čovek. Predviđa se da će u bliskoj budućnosti softverski programi veštačke inteligencije nadmašiti ljudske sposobnosti.

U savremenom društvu ova tehnologija nalazi svoju upotrebnu vrednost u mnogim oblastima, a sve je više dokaza da će unaprediti i izglede globalne ekonomije. Zahvaljujući algoritmima visokog nivoa, kroz proces ekstrakcije i analize, ova tehnologija omogućava predviđanje podataka, koji kompanijama mogu pomoći da donesu bolje poslovne odluke. Bolje i preciznije odluke smanjuju poslovne rizike i troškove, skraćuju vreme izlaska na tržište, omogućavaju optimizaciju upravljanja zalihama, predviđaju trendove i ponašanje potrošača, odnosno doprinose sveobuhvatnom povećanju produktivnosti i efikasnosti poslovanja.

Ove tehnologije se primenjuju i za predviđanje bruto domaćeg proizvoda, stope nezaposlenosti i inflacije. Takođe imaju ulogu u promociji potražnje za inteligentnim i zelenim proizvodima, što doprinosi održivom razvoju kompanija.

Uglavnom se veštačka inteligencija u proizvodnim procesima upotrebljava u zadacima koji se ponavljaju, čime se smanjuje potreba za ljudskim radom. Iako je ova tehnologija još uvek u razvoju, njeni ogromni potencijali da optimizuju industrijsku strukturu i povećaju visokokvalitetni ekonomski rast su neosporni. Međutim, da bi njene mogućnosti maksimalno bile upotrebljene u globalnoj ekonomiji, radnicima će biti potrebna dodatna obuka i prekvalifikacija.

Austrijska vlada želi snažno ojačati industriju mikročipova

  "Mikročipovi održavaju naš svijet živim i, prije svega, funkcionalnim", naglasio je savezni kancelar Nehammer u četvrtak na "Microchip Summitu" u Beču. Također je naglasio središnju važnost mikroelektronike za Austriju. Domaća industrija poluvodiča dobro stoji, ali još uvijek treba milijarde za daljnji rast. Jačanje industrije bilo je u središtu današnjeg "summita o mikročipovima" u Saveznom kancelarstvu, na koji je Karl Nehammer (ÖVP) pozvao predstavnike industrije kao što su šefica Infineona Sabine Herlitschka i šef AT&S-a Andreas Gerstenmayer. Mikročipovi bi u Austriji trebali postati pojam poput Lipicanca i Mozart kugla, rekao  je kancelar novinarima.

"Mikročipovi su također pokretači transformacije", naglasio je Nehammer u četvrtak na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s pogledom na digitalizaciju i energetsku tranziciju. "Zaštita klime nije moguća bez digitalizacije, poluvodiči su ključni za mnoge tehnologije zaštite klime. Bilo da se radi o vjetroelektranama, fotonaponskim sustavima, električnim automobilima ili energetskim mrežama - čipovi su posvuda", potvrdila je ministrica zaštite klime Leonore Gewessler (Zeleni). "Čipovi nam omogućuju da krenemo prema budućnosti koja je prihvatljiva za klimu." U proteklih 15 godina Ministarstvo zaštite klime već je uložilo više od 530 milijuna eura sredstava. „Ulagali smo i želimo nastaviti tako – sljedeći korak je European Chips Act, implementacija European Chips Acta.“ Sada se provodi takozvani prvi stup - radni program za promicanje istraživanja i inovacija s ukupnim obujmom od 3,3 milijarde eura u razdoblju od 2023. do 2027. Iznos će se dodijeliti na slobodnom natječaju. To znači da najbolji projekti dobivaju priliku.

„Mikročipovi održavaju naš svijet živim i, prije svega, funkcionalnim“, istaknuo je kancelar središnju važnost mikroelektronike za položaj i industrijsku politiku Austrije. To je već ukorijenjeno u vladinom programu. Industrija poluvodiča, koja trenutačno otvara oko 72.000 radnih mjesta, namjerava do 2030. godine uložiti gotovo 7 milijardi eura u Austriju, pokazuje potencijalno istraživanje Instituta za industrijske znanosti (iwi). To bi trebalo stvoriti 26.500 dodatnih radnih mjesta i gotovo 10.000 dodatnih radnih mjesta tijekom tekućih operacija.

Na summitu je dogovoreno da su za to potrebni dobri okvirni uvjeti te jačanje tehnoloških, inovacijskih i provedbenih kapaciteta. Kao izazov za Herlitschku istaknula se "kombinacija visokih troškova energije, inflacije i nedostatka kvalificiranih radnika".

Utjecaj na klimu 

"Prošle smo godine u Austriji proizveli oko 9 milijardi čipova. Time smo pomogli uštedi 7 milijuna tona CO2 - što odgovara polovici godišnje emisije automobila u Austriji", objasnio je menadžer, koji je i potpredsjednik Federacije industrije i zamjenik predsjednika Udruge elektrotehničke i elektroničke industrije (FEEI), važnost industrije za zaštitu klime.

Prema Saveznoj kancelariji, poluvodiči će biti prioritet u sljedećem proračunu. Ciljano istraživanje i poslovna promocija planirana su za industriju u okviru Europskog zakona o čipsu. “U sklopu pregovora o proračunu složit ćemo paket i predstaviti ga najesen”, najavio je Nehammer. Nemonetarne mjere koje poboljšavaju okvirne uvjete također će postati dio "poluvodičkog paketa". Drugo polje djelovanja je širenje otpornosti duž lanca opskrbe i vrijednosti.

Europski zakon o čipovima 

"Industrija čipova je važna pokretačka snaga u gospodarstvu i stvara radna mjesta", rekao je ministar gospodarstva Martin Kocher (ÖVP). "Mi smo vodeće mjesto u svijetu kada je u pitanju proizvodnja poluvodiča i mikročipova." Današnji samit je "početni udarac" za provedbu Europskog zakona o čipovima. "Savezna vlada se jasno obvezuje na jačanje industrije", rekao je ministar. Tijekom sastanka istraženi su potencijali Austrije .  Vrijeme istječe. U globalnoj usporedbi, Europa daleko zaostaje za drugim regijama svijeta poput Azije. Zakonom o europskim čipovima Europska komisija do 2030. godine želi povećati udio Europe na međunarodnom tržištu poluvodiča s 10 na 20 posto. Za širenje poluvodičke industrije diljem Europe predviđeno je ukupno 43 milijarde eura. Većina se mora financirati nacionalno, tj. u pojedinačnim državama članicama. "Zato je tako važno da Austrija također krene ovdje", istaknula  je Herlitschka.

Ministarstvo gospodarstva Austrije pokreće proces nacionalnog financiranja, koji prati ulaganja u industriju, iniciranjem iskazivanja interesa. Tvrtke bi trebale putem interneta objaviti svoj interes za promicanje svojih ulaganja u Austriji. "AWS je danas pokrenuo web stranicu", objavio je Kocher. "Tada počinje proces proračuna." Istovremeno će se osnovati skupina stručnjaka s predstavnicima Ministarstva gospodarstva i Ministarstva zaštite okoliša te financijerskih agencija FFG i aws te Udruge za elektro i elektroničku industriju kao savjetodavno tijelo koje će će strukturno integrirati stručnost industrije u proces. "Ostat ćemo u bliskom kontaktu s industrijom i nastaviti razmjenjivati ​​ideje na najvišoj razini," . Heute Foto :  Zoran / TV Wien  Read the full article

potencijali, op/22.

Najava predavanja za javnost u Čakovcu: Društveno poduzetništvo – kako izmjeriti društveni utjecaj poduzeća

Najava predavanja za javnost u Čakovcu: Društveno poduzetništvo – kako izmjeriti društveni utjecaj poduzeća

Predavanje za javnost pod nazivom Društveno poduzetništvo – kako izmjeriti društveni utjecaj poduzeća održat će se, u organizaciji Zadruge za etično financiranje (ZEF) i Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u utorak, 19. travnja 2022. u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje d.o.o. (Bana Josipa Jelačića 22B, Čakovec) s početkom u 12 sati. Fokus predavanja bit će na aktualnim temama iz…

View On WordPress

Zamalo Ajzi

Sklonište od svega stvorio,

previše sam prebrodio,

bukvalno se preporodio

ne skrivam se, al’ sam se sklonio

Hvala Bogu nisam potonuo,

ako sam umro, onda sam se opet rodio

milion grešaka ponovio, da bi svako slovo

stajalo tačno tamo gdje treba, ja sijem i moja je žetva

Čist sam od svega četrdeset sedma je hevta,

u svemu je potrebna mjera, od džepnog metra

sam pobjego, ne bih preživio metar sa metar,

nisam jebivjetar i stojim iza toga da sam korektan

Na sebe ne dam, ne odgovaram na laži,

više im danas smetam, iza leđa većina vrijeđa

osmijeh im je najveća kazna, to je ono što ih lomi

mogu na prste jedne ruke nabrojat koga volim

Previše sam zgriješio sebi, pa sam zidine digo

zagrljaj ne dam više nikom osim sebi,

pravilo je striktno, sebičan ili ne, ne ponavljam grijeh

najgori je onaj prema samom sebi, nemoj bit debil

Ne viđam više ljude u koje sam se kleo,

jedan me pozdravi ako bi me negdje sreo,

želim im sreću svima, da se skinu sa sranja

potencijali padaju ko lišće sa grana

Previše indijanaca na ulicama tih dana,

sa svima šeme, dobra šilja, jeftina danda,

svi bježe od nečeg, niko nije rahat,

svi raspad sistema i ispod tepiha tona frustracija i sranja

Jeftine romanse i loše izrežirane drame,

imena se ni ne sjećam, ponekad sram me

forsiraš emocije kako bi upotpunio sebi dane,

svakom sljedećom liječiš prethodne rane

Svako ko zna me, zna ono što sam pustio da vidi

da li se ikad samog sebe stidiš? Ja više ne,

da ne dam nikome da vidi ono moje sve,

gdje sam, s kim sam, šta sam, ne zanima te

Dušmane ubija kad ne znaju o tebi ništa,

teorija zavjera o sebi čuo sam hiljadu i trista,

nisam flegma, nego rezerviran, napokon

ne plaši se noža u srce ko je bio porezan magijom

U Kamenom selu I dalje istražujemo lepote pirotskog kraja. Sada smo u selu Gostuši ili Kamenom selu koje se nalazi na 700 metara nadmorske visine i predstavlja deo Parka prirode Stara planina. Specifičnost neobičnog mesta koje krasi istočnu Srbiju je jedinstvena arhitektura koja je sačuvana u svom autentičnom stanju. Zanimljiva i nesvakidašnja, priča o Gostuši prešla je granice Srbije i privukla pažnju stručnjaka širom sveta. Razlog leži u kućama građenim od kamena, blata i drugih prirodnih materijala koje su stanovnici pronalazili u okolini Stare planine. Ovde su domaćinsta zadržala autentični izgled i ne radi se o dve ili tri kuće već o čitavom selu. Malo domaćinstva se bavi ruralnim turizmom, tako da ukoliko želite da provedete neko vreme ovde moraćete prvo rezervisati smeštaj. U ovom selu je vreme stalo i imaćete osećaj kao da ste vreme premotali vek unazad...ali to ne treba da vas zabrine jer su objekti koji se izdaju veoma moderno sređeni, mada interneta nešto i nije bilo. Posetili smo i Božanu, meštanku koja se svim srcem sa svojom porodicom bori da lepotu svog sela prikaze u punom sjaju ali iz priče smo saznali da to i ne ide baš lako. Božana nas je ugostila, ljubazno dočekala i ispratila kao svoje. U sl. objavama prikazaćemo vam koji su sve potencijali ovog domaćinstva. #serbia #serbiaphoto #srbija #instaserbia #serbianature #mojazemlja #srbijauslikama #instagramsrbija #mojasrbija #serbiatravel #serbiatourism #myserbia #vidisrbiju #seeserbia #turistickaorganizacijasrbije #upoznajsrbiju #lepotesrbije #beautyserbia #discoverserbia #turizamsrbija #istrazisrbiju #exploreserbia #putovanja #serbianadventures #visitserbia #srbijaavanture #posetisrbiju #pirot #selogostusa #kamenoselo (у месту Gostusa) https://www.instagram.com/p/Byk5qv7hzv1/?igshid=141g9r7k55e3s

Horoskop za 13 Decembar 2021 - RIBE

Horoskop za 13 Decembar 2021 – RIBE

Rokovi ili neočekivano hitni poslovi mogu vam promjeniti već planiranu nedelju. Ne uspjevate da rješite neku zamršenu poslovnu situaciju. Dobijate neočekivanu podršku ili pomoć od uticajne osobe. Vaši energetski potencijali i vitalnost su napokon u uzlaznoj liniji. Privlačite pažnju a da se baš nešto i ne trudite. https://cgportal.me/novogodisnji-horoskop-za-decembar-2021-ribe

View On WordPress

Antifašizam je petokraka a ne kokarda!

Antifašizam je petokraka a ne kokarda!

“Tito je bio i ostao paradigma ugleda jedne države a vi ste paradigma genocida, stradanja, razaranja jedne države i sramota naroda kojem pripadate” Piše: Bojana Vatić Kada se pozitivno govori o Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i onome što su bili njeni potencijali, to izaziva u nacionalističkim krugovima u Srbiji negodovanje do te mere da prelazi u mržnju prema svemu što se…

View On WordPress

Aktualna srbijanska garnitura na vlasti svoje unutrašnje političke dubioze i nerealizovane velikodržavne projekte pokušava prenijeti izvan vlastitih granica, odnosno u one dijelove svog susjedstva gdje već postoji adekvatna politička infrastruktura, kazao je u intervjuu Pobjedi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula. Ocijenio je da je i bez dubljeg poznavanja prilika jasno da je politika Beograda prema Podgorici jedno od matičnih mjesta kojima se generiše nestabilnost u Crnoj Gori. Picula je nakon ustoličenja mitropolita Joanikija oštro osudio nasilje koje se desilo. Nakon sedam dana od tih dešavanja kaže da je to zasluživalo oštru osudu navodeći da takav tip političke instrumentalizacije ili,, bolje reći zloupotrebe vjerskih manifestacija koje se pretvore u nasilje nikako ne priliči zemlji koja je već ostvarila neke važne i relevantne ambicije na dosadašnjim etapama puta prema članstvu u EU. Dodaje i da sve što se dešavalo na Cetinju otežava dokazivanje kapaciteta Crne Gore u procesu pristupanja. POBJEDA: Oštro ste osudili nasilje tokom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija. Ocijenili ste da treba poštovati slobodu djelovanja vjerskih organizacija i osjećaje vjernika, ali i da vjerske manifestacije ne smiju biti zloupotrebljavane u političke svrhe. Ko, prema Vašem mišljenju, zloupotrebljava takve događaje danas u Crnoj Gori? PICULA: Za početak, smatram da su ovi događaji zaista zaslužili oštru osudu u punom smislu. Ovakav tip političke instrumentalizacije ili, bolje reći, zloupotrebe vjerskih manifestacija koje se pretvore u nasilje nikako ne priliči zemlji koja je već ostvarila neke važne i relevantne ambicije na dosadašnjim etapama puta prema članstvu u EU. Ustoličenje mitropolita Joanikija nadraslo je vjerski karakter tog događaja. No, nije riječ samo o izoliranom slučaju, neredi koji su pratili procesiju zapravo su dio procesa za koje možemo reći da traju više od godinu dana. Preciznije, od početka prve tranzicije vlasti nakon 30 godina jer se u međuvremenu nije efikasno konsolidirala nova vladajuća struktura. Sukob dijelova vladajuće koalicije prečesto negativno djeluje na demokratske afinitete moderne Crne Gore. U svemu tome ne ohrabruje ni što je crnogorska politika, kao i njeno društvo, kronično i zabrinjavajuće sučeljena. Dakle, budući da je teško govoriti o punoj kompaktnosti vladajuće koalicije, pronalaženje ekskluzivnog krivca za ove događaje, koji su u principu eskalacija neriješenih stanja, bilo bi moguće samo nepristranim uvidom u korjene polarizacije. Važno je reći da politizirana Crkva i klerikalizirana politika ne mogu biti iskreni promotori vrijednosti koje javno zagovaraju. POBJEDA: U zajedničkoj izjavi sa Vladimirom Bilčikom osudili ste nasilje koje je viđeno na ulicama Cetinja dodajući da sve što se dešavalo nije kompatibilno sa reformskim procesom i evropskim integracijama. Koliko sve što ste vidjeli može usporiti ionako loš tempo neophodnih reformi za članstvo, ne samo ove vlasti? PICULA: U kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, sve donedavno bilo je moguće potvrditi kako je zemlja, otvaranjem svih pregovaračkih poglavlja potrebnih za finalizaciju članstva, nesumnjivo usmjerena ka europskim vrijednostima vladavine prava, demokracije, pravde i inkluzivnosti. Nažalost, ovaj je događaj indikator odstupanja od tog cilja. Dakle, Crnu Goru se poticalo da počne zatvarati poglavlja brže nego što ih je otvarala kako bi članstvom u EU zaokružila reformske napore. Ovako je, osim što trpi reputacijsku štetu, ipak otežala dokazivanje svojih kapaciteta u procesu. S druge strane i sama Europska unija se posljednje dvije godine suočava s vrlo teškim problemima. Politika proširenja je neposredno prije pandemije ponovno dobila određeni zamah koji, nažalost, u međuvremenu opet usporava. EU neće dopustiti da njena sve osjetljivija ravnoteža bude dodatno ugrožena uključenjem nestabilnih zemlja kandidatkinja. Nije nikakva tajna da Unija ima svoje centrifugalne faktore i centre nestabilnosti u članicama s neliberalnim, autoritarnim vlastima. Jedna od najvećih vrijednosti Crne Gore nalazi se u njenoj multietničkoj i multikonfesionalnoj figuraciji te u dugoj povijesti mirnog suživota ljudi različitih uvjerenja. To je uostalom i premisa same Europske unije. Takva baština treba ostati crnogorski adut, a ne prostor za autosabotažu. POBJEDA: Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je kako mu se nakon posljednjih dešavanja čini da u Crnoj Gori nema vlasti. Da li i Vi dijelite takav dojam? PICULA: Linije podjela u Crnoj Gori ne protežu se samo između vlasti i opozicije nego i između različitih dijelova aktualne vlasti koja sve manje ostavlja dojam funkcionalne i vrijednosne usklađenosti. Politička scena je sve turbulentnija, u javnosti se šire dezinformacije i nedovoljno provjerene informacije što dodatno destabilizira. Međutim, smatram da je pretjerano konstatirati da se Crna Gora trenutno nalazi u stanju bezvlađa. S obzirom na ozbiljnost nedavnih događanja, Crna Gora može očekivati dosta kritika, što od vlastitih građana, medija, a što od europske i međunarodne zajednice, ali prilikom ocjenjivanja stanja u zemlji treba zadržati političku i analitičku odmjerenost. POBJEDA: Vidite li opasnost od dalje destabilizacije prilika i smatrate li da bi se međunarodna zajednica, koja za sada stidljivo posmatra, morala aktivnije uključiti kako bi se prevazišla kriza u Crnoj Gori, koja se prema brojnim procjenama lako može prenijeti i u zemlje regiona? PICULA: Nadam se da su sukobljavanja dosegla svoj vrhunac. Smatram da ovaj incident ujedno predstavlja i naučenu tešku lekciju te da će odgovorni doprinijeti smanjivanju tenzija i otvaranju prostora za dijalog. Međunarodna zajednica svakako mora još pažljivije pratiti razvoj situacije u Crnoj Gori. U ovom je slučaju riječ o događanjima od itekakvog utjecaja na politike i procese za koje Europska unija mora biti vitalno zainteresirana. Politikom proširenja Brisel vodi računa o stanju u zemljama s kojima je tom politikom povezan. To se pogotovo odnosi na zemlje kandidatkinje za članstvo. Zapadni Balkan je prostor sa svih strana okružen EU, ali EU nije jedini geopolitički faktor prisutan u regiji. Crna Gora kao zemlja kandidatkinja koja je najdalje napredovala prema članstvu, s dokazanom infrastrukturom za uspješan nastavak pregovaranja i proaktivnom regionalnom suradnjom, tu poziciju ne smije dovesti u pitanje regresivnom unutarnjom političkom dinamikom. POBJEDA: Kako, u svjetlu novih dešavanja, ocjenjujete djelovanje zvaničnog Beograda prema Crnoj Gori? Da li osim Srbije, koja se više puta otvoreno miješala u dešavanja u Crnoj Gori, vidite i upliv nekih trećih zemalja? PICULA: Čak i bez dubljeg poznavanja povijesnih relacija i događaja, već samim praćenjem današnjih srbijanskih medija i istupa najodgovornijih srbijanskih političara lako se dolazi do zaključka kako je politika Beograda prema Crnoj Gori jedno od matičnih mjesta kojima se generira nestabilnost u zemlji. Aktualna srbijanska garnitura na vlasti svoje unutarnje političke dubioze i nerealizirane velikodržavne projekte pokušava prenijeti izvan vlastitih granica, odnosno u one dijelove svog susjedstva gdje već postoji adekvatna politička infrastruktura. Osim toga, analizirajući procese na jugoistoku Europe bit će potrebno identificirati tko sve još ima maligni utjecaj u ovom području bremenitom nerješenim sporovima i demokratskim deficitima. EU treba daleko ozbiljnije tretirati izvore nestabilnosti u našoj regiji. Ne samo zbog održivosti politike proširenja nego i zbog vlastite budućnosti. Za smanjivanje podjela odgovorna vlast POBJEDA: Naveli ste i da politički i vjerski lideri imaju posebnu odgovornost kako bi opravdali povjerenje građana koji su im pružili podršku i izrazili veliku ambiciju za članstvo u Evropskoj uniji. Ko ima najveću odgovornost za trenutne, nikad veće podjele u crnogorskom društvu? PICULA: Važno je odgovoriti na pitanje koliko unutrašnjih političkih razlika Crna Gora može podnijeti, a da one ne blokiraju razvoj zemlje, odnosno put prema članstvu u EU. Odgovornost i briga prema svojim građanima temelj su svake uspješne zemlje. U Crnoj Gori čak je 76% građanstva na istraživanjima javnog mnijenja potvrdilo kako žele priključenje Europskoj uniji. Pa čak i da se radilo o manjem postotku, sasvim je očito kako Crna Gora mora vući odlučne poteze da bi iskorijenila nepravdu, korupciju, organizirani kriminal i druge oblike društvene patologije. Jedino se tako mogu otključati potencijali za njen razvoj. Danas najveću odgovornost za ublažavanje endemskih podjela u crnogorskom društvu svakako ima vladajuća većina. U praktičnim potezima i javnim istupima treba izbjegavati polarizaciju i zagovaranje revizionističkih ideja. Odgovorni su i svi koji dosad nisu shvatili da su za razvoj i prosperitet države potrebni transparentni i demokratični procesi umjesto galame, srdžbe, prozivanja i nekonstruktivnih argumentacija. U tom smislu iskreno se nadam kako će odgovorni akteri na političkoj i javnoj sceni prepoznati vrijednosti modernog demokratskog društva te opravdati očekivanja građana, ali i prijatelja Crne Gore u EU.

Vlasina – čista ljubav

POČINJE UREĐENJE 47 KILOMETARA PLANINARSKIH STAZA NA VLASINI

-Coca-Cola sistem i UNDP podržavaju razvoj održivog turizma u Srbiji-

Vlasina, 24. oktobar 2022. – Coca-Cola sistem i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) najavili su danas da će zajedno obogatiti turističku ponudu Vlasinskog jezera uređivanjem 47 kilometara planinarskih staza, u okviru zajedničke inicijative “Vlasina – čista ljubav”. Ova inicijativa se sprovodi u partnerstvu sa Opštinom Surdulica i Turističkom organizacijom opštine Surdulica, sa ciljem da unapredi ekonomski, turistički i društveni razvoj područja Vlasine, uz očuvanje životne sredine.

„Vlasinski kraj je za nas drugi dom, dom naše Rosa vode, a od prošle godine je i naša prva zona čiste ljubavi. Nakon što smo pre godinu pomogli lokalne preduzetnike kroz edukaciju, sada zajedno sa UNDP-om ulažemo u infrastrukturu, šireći čistu ljubav prelepim planinskim predelima koji se uzdižu iznad Vlasinskog jezera. Za nas u Coca-Cola sistemu prioritet je da realizujemo aktivnosti štiteći jedinstveni ekosistem Vlasine, pri tom obezbeđujući ekonomske benefite za lokalnu zajednicu i stanovništvo. Verujem da će Vlasina, uz nove i osvežene planinarske staze, koje će posetioce dočekati narednog proleća, postati obavezna tačka na mapi svih ljubitelja prirode“, kazala je Nataša Najdanović, direktorka lanca snabdevanja u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija.

Planinarske staze u okolini Vlasinskog jezera biće uređene u saradnji sa Planinarskim savezom Srbije. Nova turističko-edukativna staza, duga 7 km, biće napravljena i obeležena tako da bude pogodna za porodice i decu i vodiće od Turističkog info-centra Planinske kuće ka vrhu Čemernika. Biće uređene i postojeće planinarske staze u ukupnoj dužini od 40 kilometara, koje vode ka vrhovima Čemernik i Vrtop.

“U partnerstvu sa Coca-Colom i lokalnom samoupravom, UNDP podržava privredni rast područja u okolini Vlasinskog jezera, unapređenjem turističke ponude. To radimo na održiv način, koji doprinosi očuvanju životne sredine, građanima u lokalnoj zajednici pruža mogućnost da unaprede i razviju poslovanje, a turistima olakšava obilazak prirodnih lepota i pristup drugim turističkim atrakcijama”, poručio je Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji.

Pripremni radovi za uređenje staza su počeli, a očekuje se da će one biti spremne za planinare i turiste tokom proleća 2023. godine. Svih 47 kilometara staza će biti digitalizovano, tako da će budući posetioci sa njima moći da se upoznaju putem onlajn platforme „Staze Srbije“, koja je izrađena uz podršku UNDP-a.

„Izuzetno mi je zadovoljstvo što od početka učestvujemo u projektu Vlasina-čista ljubav koji je pokrenuo Coca-Cola sistem prošle godine. Naš zajednički cilj je promocija Vlasine, koja je biser ne samo Srbije, već čitavog Balkana. Vlasina je sredina koja mora da se “doživi”, a to je moguće samo saradnjom sa svim partnerima. Zato hvala svima što su odabrali upravo Surdulicu i Vlasinu kao mesto svojih daljih aktivnosti koje ćemo zajedno lakše identifikovati“, izjavila je dr Aleksandra Popović, predsednica Opštine Surdulica. 

Ona je dodala da najavljene investicije u turističku infrastrukturu vlasinskog kraja predstavljaju šansu za dodatni ekonomski razvoj lokalne zajednice i jasno mapiranje Vlasine na turističkoj karti Srbije i regiona.

Coca-Cola sistem pokrenuo je prošle godine projekat „Vlasina – čista ljubav“, sa ciljem da osnaži turističke potencijale ovog kraja, gde se nalazi punionica Rosa vode.

Tokom prošle godine, obezbeđena je edukacija za 11 ugostitelja iz vlasinskog kraja, kako bi postali konkretniji i profesionalizovali svoju turističku ponudu.

Ove godine projekat je nastavljen u partnerstvu sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kako bi se pružio još snažniji doprinos razvoju lokalne zajednice.

Sve informacije o dosadašnjim rezultatima projekta dostupne su na sajtu: www.vlasina-cistaljubav.rs, kao i na oficijelnim stranicama Vlasina – čista ljubav na mrežama Facebook i Instagram.  

U okviru projekta "Kultura našeg kraja, naše vrijednosti i potencijali!, N.V.O. "Bolji Dani" u saradnji sa Turističkom organizacijom Gusinje realizuje snimanje Dokumentarnog filma o spomenicima kulture na području Gusinja.

#Gusinje #culturalheritage #Kulturnabaština #Prokletije #Montenegro #CrnaGora

MINISTAR IZ AUSTRIJE PORUČIO ISELJENIM HRVATIMA: Budućnost imaju samo oni koji njeguju vlastiti kulturni identitet i jezik

U sklopu svog radnog posjeta Austriji  ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se je danas poslijepodne u Beču sa svojim austrijskim kolegom Alexanderom Schallenbergom.   Iz Beča piše: Snježana Herek

Piše: Snježana Herek/ Foto: Fenix (Petar Tyran) Šef hrvatske diplomacije je nakon susreta s austrijskim ministrom vanjskih poslova Schallenbergom prigodom susreta s  predstavnicima hrvatske zajednice u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču novinarima rekao da su središnje teme razgovora dvojice ministara bile daljnje unapređenje bilateralnih odnosa dviju država, koji odražavaju europske vrijednosti i tradicionalno su dobri na svim područjima: političkom, gospodarskom i kulturnom. Bilo je riječi i strateškim orijentacijama Hrvatske, ulasku u eurozonu i uvođenju eura počekom 2023. godine, ulasku u Schengen i OECD.

S obzirom na to da Austrija i Hrvatska, kao punopravne članice EU zajednički uspješno surađuju na mnogim poljima, ministri Grlić Radman i Schallenberg razgovarali su i o brojnim aktualnim europskim temama i dilemama, politici daljnjeg proširenja EU-a, čuvanju vanjskih granica EU-a i migracijskoj politici i osiguranju europske perspektive široj regiji, uključujući Zapadni Balkan, aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i predstojećim izborima te potrebi hitnog dovršenja ustavne i izborne reforme kako bi bilo ispoštovano načelo ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i toj sej zemlji omogućio napredak  na njenom europskom putu. Teme razgovora bile su i sigurnost vanjske granice EU-a i migracijska politika, aktualna energetska kriza i međusobna potpora i pomoć kao i mogućnosti daljnjeg jačanja hrvatsko-austrijske gospodarske suradnje,  gdje još postoje neiskorišteni potencijali. „I na današnjem sastanku s ministrom Schallenbergom bilo je vidljivo da se pogledi i stajališta naših dviju zemalja podudaraju u nizu važnih pitanja”, istakao je Grlić Radman. Dodao je kako je i Schallenberg također podržao napore visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta za stabiliziranje stanja i uklanjanje diskriminacije u BiH. Spomenuo je i revizionističke narative u nekim dijelovima zapadnog Balkana koji bi mogli destabilizirati regiju. Grlić Radman je napomenuo kako su Austrijanci  srdačno čestitali Hrvatskoj na jučerašnjem otvaranju Pelješkog mosta, jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata izuzetno važnog i za turizam, koji sada povezuju jug Hrvatske s ostatkom zemlje.

”S Austrijom smo tradicionalni prijatelji, partneri i saveznici. Austrija je Hrvatsku podržavala od samog početka i stoga smo joj zahvalni”, naglasio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova u Beču, spomenuvši pritom velike zasluge bivšeg austrijskog ministra vanjskih poslova i dokazanog hrvatskog prijatelja Aloisa Mocka. Nazočnim predstavnicima hrvatske zajednice u Austriji je rekao, odgovarajući na njihova pitanja, kako je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini “ jedan od prvih vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske” i da je Hrvatska za njih izdvojila 600 milijuna kuna “za ciljane investicije kako bi mladi ostali u zemlji”. Ali i za jačanje prometne infrastrukture kako bi ekonomski ojačali, dodao je. Grlić Radman je istaknuo kako je sa Schallenbergom razmijenio mišljenje i o austrijskoj zabrani komemoriranja u Bleiburgu, koja je uzbunila brojne Hrvate u Austriji, Hrvatskoj i šire, te o nezadovoljavajućem statusu hrvatskog jezika kao 24. službenog jezika EU,  koji se u Austriji uči unutar umjetno stvorene jezične tvorevine B/K/S (bosanski-hrvatski-srpski), kao i o položaju hrvatske narodne manjine u Austriji odnosno gradišćanskih Hrvata. Ono što je Grlić Radman  na kraju poručio ne samo nazočnim nego i ostalim iseljenim Hrvatima je da je “Domovina sve, srce i ljubav” i “ da budućnost imaju samo oni koji njeguju vlastiti kulturni identitet i jezik.” Kao primjer je naveo gradišćanske Hrvate kojima je pošlo za rukom već pet stoljeća u višejezičnom austrijskom prostoru očuvati hrvatski jezik, kulturu i identitet. O tome je bilo riječi i na njegovom današnjem susretu s gradišćanskim Hrvatima u Željeznom, glavnom gradu austrijske savezne pokrajine Gradišće, uoči ministrovog popodnevnog sastanka s austrijskim šefom diplomacije Alexanderom Schallenbergom.

Svoj jednodnevni radni posjet Austriji ministar Gordan Grlić Radman završio je danas navečer susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Austriji, održanim u Veleposlanstvu RH u Beču u nazočnosti hrvatskog veleposlanika u Austriji Daniela Glunčića, te veleposlanika Maria Horvatića, stalnog predstavnika Misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, kao i opunomoćenog ministra u Veleposlanstvu RH Silvia  Kusa i ostalih članova našeg diplomatskog zbora. Fenix-magazin/MD/Snježana Herek Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

KOZARA: POTENCIJALA MNOGO, SADRŽAJA MALO

Kozara. Čuvena po istorijskim događajima iz Drugog svjetskog rata, bogata prirodnim ljepotama. Jedinstvena planina, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i šire. Međutim, njeni potencijali su, nažalost, nedovoljno iskorišteni. Mogućnosti je mnogo, a sadržaja veoma malo. Ovako Kozaru opisuju ljubitelji prirode, koji kažu da svaki slobodan trenutak koriste za boravak na svježem vazduhu. Međutim, bilo…

View On WordPress

Vučje & Potencijali Nikšića

Vučje & Potencijali Nikšića

Evropski tim za Nikšić dobija veliku podršku iz svih krajeva Crne Gore! #timzaniksic 🇲🇪🤝🇪🇺 Objavljuje Evropski tim za Nikšić u Četvrtak, 25. veljače 2021.

View On WordPress